> Zakon o umjetnoj oplodnji, još jedna blamaža Vlade Zorana Milanovića
"Držimo da je svaka državna vlast pozvana biti, među ostalim, i servisom svih svojih građana, te da je stoga dužna i pri donošenju izmjena zakona ove vrste u redovitim okolnostima osigurati redovitu proceduru i javnu raspravu i uzimati u obzir sve građane, osobito kada se neki zakon tiče prava na život ljudskoga bića i zadire u stožerne ustanove društva: brak i obitelj", navodi se u otvorenom pismu kojeg potpisuju mons. Vlado Košić, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, muftija Ševko Omerbašić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Luciano Moše Prelević, rabin Koordinacije židovskih općina u RH, Kotel Da Don, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, o. Slobodan Lalić, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve, o. Emil Cenov Angelov, ikonom Bugarske pravoslavne Crkve, o. Kirko Velinski, protojerej Makedonske pravoslavne Crkve - Ohridske arhiepiskopije, Branko Berić, generalni vikar Evangeličke Crkve u RH, Lajoš Čati Sabo, biskup Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u RH, Toma Magda, predsjednik Saveza baptističkih Crkava u RH, Damir Špoljarić, predsjednik Evanđeoske pentekostne Crkve u RH.
Prema objašnjenju vjerskih zajednica u konkretnom slučaju izmjena Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji nema dostatnih opravdanih razloga za žurni postupak i uskraćivanje prava na javnu raspravu, tim više što je važeći Zakon o medicinskoj oplodnji iz 2009. godine već usklađen s odgovarajućim direktivama Europskoga parlamenta i Vijeća Europe iz 2004. odnosno 2006. godine.
"Stoga, ne ulazeći ovdje u sam sadržaj izmjena Zakona, apeliramo na Vladu RH i na Hrvatski sabor, da za ovako značajna zakonodavna rješenja s mnogostruko delikatnim implikacijama ne primjenjuju žurnu nego redovitu proceduru u kojoj je javna rasprava nužan i nezaobilazan preduvjet demokratskog procesa donošenja zakona. Svi pripadnici vjerskih zajednica kao građani ove zemlje imaju ustavno pravo biti aktivni sudionici javne rasprave te stoga opravdano očekuju od zakonodavca kao i od sredstava javnog priopćavanja da ih se ne isključuje nego da im se u hrvatskom javnom prostoru osigura ravnopravno mjesto bez diskriminiranja, etiketiranja i omalovažavanja njihovih stavova", zaključuje se u pismu.