Od lanca ogromnih pontona koji se s kineske obale protežu duboko u more do novog, moćnog alata za rezanje podmorskih kabela na rekordnim dubinama - najnovije kineske pomorske inovacije izazvale su uzbunu među vojnim analitičarima, potaknuvši zabrinutost zbog njihove moguće uloge u budućem napadu na Tajvan.
Iako ovi sustavi na prvi pogled mogu imati civilnu namjenu, stručnjaci upozoravaju da jasno odražavaju sve veću vojnu i tehnološku moć Kine - upravo u trenutku kada Komunistička partija intenzivira pritisak na Tajvan, samoupravljanu demokraciju koju smatra svojim teritorijem i ne isključuje mogućnost da je zauzme silom. Kina već redovito šalje borbene zrakoplove i ratne brodove u blizinu otoka te sve češće održava vojne vježbe, poručujući kako želi "obuzdati tajvanske separatističke snage".
U isto vrijeme Tajvan sa zabrinutošću prati kako američki predsjednik Donald Trump mijenja tradicionalne međunarodne odnose Washingtona svojom politikom "Amerika na prvom mjestu", odbacujući desetljećima stare sigurnosne obveze prema Europi i zahtijevajući od azijskih saveznika da više plaćaju za američku zaštitu.
Snimka pontona, koja se nakratko pojavila na kineskim društvenim mrežama ovog mjeseca, a onda je obrisana, prikazivala je tri goleme platforme usidrene uz pješčanu plažu prekrivenu algama, s ribarskim brodovima i nekolicinom znatiželjnih turista u blizini. Pontoni su se uzdizali iznad mora na snažnim nogama i bili povezani mostovima, čineći jednu veliku platformu dužine preko 800 metara.
CNN je geolocirao video na javnu plažu u blizini grada Zhanjianga, lučkog središta u južnoj kineskoj pokrajini Guangdong, gdje se nalazi i zapovjedništvo Južne flote kineske mornarice. Satelitske snimke potvrdile su točnu lokaciju.
Prema mišljenju obrambenih analitičara J. Michaela Dahma i Thomasa Shugarta, pontoni predstavljaju "značajnu nadogradnju" sposobnosti amfibijskog desanta kineske Narodnooslobodilačke vojske (PLA). U slučaju invazije na Tajvan mogli bi se koristiti kao privremene luke za masovni prijevoz tenkova, oklopnih vozila i teške opreme - nakon što Kina osigura potpunu kontrolu nad prostorom.
"Ključ je u količini koju bi mogli iskrcati na udaljenim plažama ili oštećenim lukama - vjerojatno stotine vozila na sat, ako to odluče," kaže Dahm, bivši američki mornarički obavještajac.
Shugart, bivši podmorničar i analitičar Centra za novu američku sigurnost, dodaje kako se pontoni uklapaju u širu sliku inovativnih sustava i oružja koje je Kina razvijala posljednjih godina. "Ne postoji ništa slično na Zapadu. Ovo što gledamo je potpuno novo." CNN je zatražio komentar kineskog ministarstva obrane.
Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je kako vjeruje da su pontoni "opremljeni pomičnom rampom koja omogućuje brzo iskrcavanje tenkova i vozila u sklopu amfibijskih operacija". Dodali su kako će i dalje pomno pratiti situaciju i analizirati njihove stvarne mogućnosti.
Istovremeno, kineski znanstvenici tvrde da su razvili novi alat sposoban rezati podmorske komunikacijske i energetske kablove na dubinama do 4000 metara - gotovo dvostruko dublje od najdubljih operativnih kabela na svijetu.
Dizajn je objavljen u kineskom stručnom časopisu Mechanical Engineer, a prvi ga je prenio South China Morning Post. Pojavio se upravo u trenutku kada raste zabrinutost zbog ranjivosti tajvanske infrastrukture - osobito nakon nekoliko sumnjivih oštećenja podmorskih kabela koji povezuju otok s vanjskim svijetom.
Iako su alati za rezanje kabela uobičajeni u svrhu održavanja, analitičar Collin Koh iz Singapura upozorava da je u ovom slučaju važan politički kontekst: "Zabrinjavajuće je što se ovakva tehnologija pojavljuje istodobno s incidentima s kineskim brodovima u blizini Tajvana i u Baltičkom moru."
Postoji bojazan da bi Kina, u slučaju rata, mogla namjerno prekinuti komunikaciju Tajvana sa saveznicima - kako bi izazvala kaos i oslabila vojnu koordinaciju s SAD-om. Ipak, Koh napominje da tehnologija vjerojatno još nije u operativnoj upotrebi, već da se nalazi u eksperimentalnoj fazi.
Video je prvi put omogućio detaljan uvid u pontone koje je Naval News u siječnju opisao kao "posebne i neuobičajene", viđene u brodogradilištu u Guangzhouu. Usporedili su ih s britanskim plutajućim lukama iz Drugog svjetskog rata koje su omogućile saveznički desant u Normandiji. Dok neki analitičari tvrde da bi pontoni mogli služiti i humanitarnim misijama, većina stručnjaka - osobito u Tajvanu - uvjerena je da su dizajnirani za vojnu uporabu.
Su Tzu-yun iz tajvanskog Instituta za obrambena istraživanja smatra da bi pontoni Kinezima dali stratešku prednost, pogotovo ako bi Tajvan u slučaju invazije odlučio sam uništiti svoje luke. Collin Koh ističe da pontoni nisu prikladni za ratovanje visokog intenziteta: "Spori su, slabo zaštićeni i ovise o brodovima za pratnju. A kad je riječ o ratu - brzina je ključ."
Nekoliko dana prije objave videa, kineske vlasti izdale su zabranu plovidbe u jednom dijelu mora zbog "pomorskih testiranja". Koordinate zabrane poklapaju se s lokacijom pontona potvrđenom satelitskim snimkama.
Do 21. ožujka snimke Maxar Technologiesa pokazale su da su se pontoni pomaknuli oko 15 kilometara južnije duž obale. Zabilježen je i RO-RO trajekt (namijenjen za prijevoz vozila) privezan uz najudaljeniji ponton. Nekoliko dana kasnije, satelit Planet Labsa snimio je drugi RO-RO brod kako se približava s druge strane.
Shugart smatra da kineske vlasti testiraju kompatibilnost pontona s civilnim RO-RO brodovima, što bi PLA-u omogućilo brzi prijevoz velike količine opreme.
RO-RO brodovi, koji prevoze tisuće vozila, u Kini su posljednjih godina sve češći - prvenstveno zbog izvoza električnih vozila. No kineski vojni stratezi i državni mediji sve više ističu i njihovu "dvostruku namjenu".
U vojnoj vježbi 2021., kineska državna televizija hvalila je RO-RO brodove zbog njihove sposobnosti brzog ukrcaja i iskrcaja cijelih vojnih postrojbi. Snimke su prikazivale redove tenkova uredno složenih unutar broda. "Ovi pontoni mogu znatno unaprijediti sposobnost kineske vojske za logističku podršku nakon invazije", ističe Dahm.
No dodaje da su pontoni samo jedan dio šireg plana predsjednika Xija Jinpinga za modernizaciju PLA-a i njegovo pretvaranje u "vojsku svjetske klase".
Američki dužnosnici vjeruju da je Xi dao uputu da PLA bude spreman za invaziju na Tajvan do 2027. godine - iako naglašavaju da to ne znači da će se invazija tada i dogoditi.
"U kontekstu svih drugih poboljšanja koje vidimo u PLA-u - pogotovo u infrastrukturi - pontoni su samo sjajan mamac koji skreće pozornost na činjenicu da se kineska vojska ozbiljno priprema za moguću provedbu Xi Jinpingovih naredbi u godinama koje dolaze", zaključuje Dahm.