Foto: FAH
VLADA smanjuje zatezne kamate. Na današnjoj sjednici Vlade predloženo je smanjenje sa visokih 12 na 8,14 posto za građane, a za tvrtke kamate padaju s 15 posto na 10,14 posto.
Hrvatska je među zemljama Europske unije koje imaju najvišu stopu zateznih kamata. Smanjenje zateznih kamata trebalo bi značiti i manji dug blokiranih građana, i to za oko milijardu i 200 milijuna kuna. Vlada uz smanjenje zateznih kamata smanjuje i iznose najvećih dopuštenih kamata, pa će se tako one za potrošačke kredite spustiti sa sadašnjih 11 na 10,14 posto.
Što se najviših kamata za potrošačke kredite tiče, njihovo smanjenje za nešto manje od 1 posto trebalo bi građanima koji koriste minuse po tekućim računima donijeti uštede od 60-ak milijuna kuna na godišnjoj bazi. Na današnjoj sjednici u Banskim dvorima očekuje se i odluka o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama, a kojima je ona isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500 kuna.
Temeljem sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata, isplatit će se razlika između isplaćenog iznosa jubilarne nagrade i iznosa po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800 kuna.
"Ovo je samo prvi korak. Idemo žurno pomoći građanima i trgovačkim društvima, a rezultati će se vidjeti čim se usvoji zakon", tvrdi ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Nove zakonske odredbe na snagu bi trebale stupiti 1. srpnja.
Smanjenjem stopa zateznih kamata će se dug blokiranih građana, prema procjeni Ministarstva financija, godišnje povećavati za 2,4 milijarde kuna, umjesto dosadašnjih 3,6 milijardi. Također, ministarstvo procjenjuje da će se obveze dužnika u sudskim postupcima zahvaljujući ovom zakonu smanjiti za oko 800 milijuna kuna godišnje.
Direktor HUB-a prijeti Vladi: "Vjerujemo da će Europska komisija imati nešto za reći"
Ovakvim zakonskim izmjenama je, očekivano, krajnje nezadovoljan Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB). On je u razgovoru za televiziju N1 zaprijetio Vladi Europskom komisijom.
"Vjerujemo da će tu Europska komisija imati nešto za reći, kao što je imala za reći kada se to već pokušalo učiniti kroz drugi zakon", kaže Bohaček, koji smatra da se radi o nedopuštenoj tržišnoj intervenciji.
"Jedino što je problematično je administrativno spuštanje najviših dopuštenih kamata i duboko smo uvjereni da će Europska komisija tu reagirati jer se radi o zadiranju u tržišne cijene. To bi bilo isto kao da vam kažu da Vlada mora propisati da se cijene mlijeka u dućanima mora smanjiti za jednu kunu po litri i gotovo", tvrdi Bohaček.
Direktor HUB-a kaže da je jedini razlog donošenju ovakve mjere činjenica da smo u predizbornoj godini. Također kaže da Vlada ovakvom odlukom ne štiti potrošače. "Studija Europske komisije je pokazala da smanjenje ugovornih kamata ne pomaže građanima, već da ima negativne efekte", rekao je Bohaček, ne objasnivši o kakvim bi efektima moglo biti riječ.
Sindikati zadovoljni: Ovo će biti od značajne pomoći dužnicima
Smanjenjem zateznih kamata zadovoljni su zato sindikati. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), u priopćenju koje je poslao medijima tvrdi:
"U situaciji u kojoj sve veći broj dužnika nije u stanju prema vjerovniku podmirivati niti kamatnu obvezu za kredit, a kamo li zahvatiti u glavnicu, jasno je kako će smanjenje zatezne kamate biti od značajne pomoći svim dužnicima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti podmirivati svoje obveze prema vjerovnicima".
Međutim, Sever ističe da snižavanje zatezne kamate neće automatski dovesti i do smanjenja ugovorne kamate, u sklopu koje je i kamata na minuse po tekućim računima.
"Zakon o potrošačkom kreditiranju člankom 3. propisuje iznimke na koje se on ne odnosi, a u stavku 2. toga članka navode se ugovori o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja. Na te se kredite primjenjuje Zakon o obveznim odnosima pa tako i u dijelu koji se odnosi na reguliranje ugovornih kamatnih stopa", objašnjava Sever.
Šef NHS-a ističe da je važećim Zakonom o obveznim odnosima propisano da stopa ugovornih kamata između osoba ne može biti veća od zakonskih zateznih kamata, dok se prijedlogom izmjena tog Zakona predlaže da ugovorna kamatna stopa može biti uvećana za polovinu stope zakonskih zateznih kamata, što konkretno znači povećanje sa sadašnjih 12% na 12,21 posto.
"Zbog velikog broja građana s minusima po tekućim računima te zbog načina i učestalosti obračuna kamata po njima, unatoč tome što na prvi pogled ne izgleda kao značajno povećanje, što je i navedeno u obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, simulacija s apsolutnim iznosima zasigurno bi uputila na ne toliko beznačajan iznos, bar ne za one koji nemaju drugu mogućnost, osim plaćanja istih i kojima već svaka lipa puno znači", tvrdi Sever.