Foto: HRT
RATE kredita u eurima mogle bi rasti, izjavio je za HRT guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
"Kao što sam 2005. i 2006. upozoravao na riskantnost kredita u švicarskom franku, tako sam i prije dvije godine upozorava na riskantnost, u ovom trenutku, vezivanja kredita uz euribor ili libor", kaže Vujčić.
Euribor i Libor su kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. Trenutno je, kaže Vujčić, nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz Euribor ili Libor.
"S obzirom na razine na kojima su danas Euribor i Libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta kredita nego što ljudi očekuju. Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali", izjavio je Vujčić.
"Kad uđete u krivi vlak, svaka je stanica kriva"
Govoreći o pregovorima oko pronalaska rješenja za probleme dužnika u švicarskim francima, Vujčić tvrdi da tek treba vidjeti kakav će se dogovor postići. HNB, kaže Vujčić, u tim pregovorima sudjeluje samo kao tehnička pomoć svim uključenim stranama, s obzirom da središnja banka sama po sebi nije stranka u postupku.
"Mi smo i ranije obavijestili javnost o različitim verzijama rješenja, od konverzije do spuštanja kamatnih stopa... Rješenja ima više, a moguće je ponuditi i više rješenja za različite dužnike pa im dati da biraju. Prilično sam siguran da na kraju neće svi biti sretni, ali to je obično tako, kad sjednete na krivi vlak, svaka je stanica kriva. No, nije to ni za svih bio krivi vlak. Jučer me moja žena podsjetila da sam je 2005. odgovarao od uzimanja kredita u francima, ali ona ga je svejedno uzela i prošla bolje nego ja s kreditom u eurima", kaže Vujčić.
"Novca u Hrvatskoj ima jako puno"
Govoreći o stanju na financijskom tržištu u Hrvatskoj, Vujčić kaže da HNB potiče oporavak tako što bankama kreira jeftinu likvidnost iz koje one mogu davati kredite.
"Prošli tjedan je u bankama bilo rekordnih 10 milijardi kuna viška likvidnosti, koju banke drže u HNB-u po kamatnoj stopi od nula posto. Višak likvidnosti kao postotak BDP-a u Hrvatskoj je pet puta viši od prosjeka eurozone. Novca ima jako puno i ima ga praktički po stopi od nula posto", kaže Vujčić.
"Banke taj novac plasiraju, ali tamo gdje je rizik najniži, a to je država, odnosno državna poduzeća. U privatnom sektoru očito vide veću rizičnost za plasiranje kredita, a k tome potražnja, i u sektoru kućanstava, koji se razdužuje već šest godina, i u sektoru poduzeća, je niža", kaže Vujčić.