Zbog izmjena poreznih stopa, jedan gradonačelnik već najavio niže plaće gradskih službenika i otkaze

Foto: Hina

GLAVNI tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Siniša Kuhar javio je o "ponudi" koja je njegovom sindikatu stigla od gradonačelnika jednog hrvatskog grada srednje veličine u kojoj se zbog očekivanog gubitka prihoda povodom izmjena Zakona o porezu na dohodak predlaže ''dodatna neisplata materijalnih prava, snižavanje osnovice za plaće od najmanje pet posto i prestanak službe, odnosno radnog odnosa za 'određeni' broj službenika i namještenika koji bi bili proglašeni 'tehnološkim viškom."

"I dok će javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaća i materijalnih prava gradskih službenika i namještenika, premda od svog grada očekuju visoku razinu javnog servisa, možda će joj manje 'simpatično' biti smanjenje plaća teta u vrtićima, čistačima ulica ili održavateljima gradskih zelenih površina,'' piše u priopćenju Kuhara koji postavlja pitanje hoće li izmjene zakona čiji je "cilj potaknuti globalni optimizam i potrošnju, istovremeno prouzročiti lokalni pesimizam i recesiju."

Komentar smo potražili od dr. sc. Vedrana Đulabića koji je o navedenoj ponudi za Index izjavio:

"Ono što pokazuje ovaj slučaj 'kreativnog gradonačelnika' je samo još jedan pokazatelj da reformskih zahvatima treba pristupati cjelovito imajući u vidu različite efekte do kojih može doći. Jer ako smanjite prihode od poreza na dohodak lokalnim jedinicama određene kategorije građana će vjerojatno dobiti nešto više plaće, ali će se to reflektirati na drugoj strani, odnosno na tome da će se lokalne jedinice nastojati tome prilagoditi i smanjivat će razinu usluga ili materijalna prava svojih zaposlenika pa se u konačnici opet nije mnogo postiglo.

Možete li pojasniti što mislite pod cjelovitim pristupom?

"Kad kažem cjelovit pristup reformi, mislim na državnu upravu, teritorijalnu samoupravu (općine, gradovi, županije) te javne službe. Za svaki taj segment treba utvrditi temeljne ciljeve i pristupiti reformama imajući na umu međusobnu povezanosti tih dijelova javnog sektora i specifičnost svakoga od njih. U nekim dijelovima ima više mogućnosti za primjenu menadžerskih vještina i tehnika, a u nekima manje. Na tome se mora kontinuirano raditi i eventualna sredstva koja bi se uštedjela zbog treba usmjeriti u povećanje efikasnosti, a ne samo u krpanje proračunskih rupa.

No, temeljni problem u RH je što se politika ozbiljno ne bavi javnim sektorom. Reforma javnog sektora trebala biti visoko na listi političkih prioriteta svake vlade, nešto kao svojedobno pristupanje EU oko čega je bio postignut konsenzus svih velikih stranaka i zato je taj posao bio manje-više uspješno okončan. Naime, ušli smo u punopravno članstvo. Doduše, i oko reforme javnog sektora postoji konsenzus najvećih političkih stranaka, a to je da se ništa značajno ne mijenja iako se deklarativno zagovaraju reforme, riječ je dakle o svojevrsnom statusu quo," rekao nam je Đulabić koji radi kao docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu i koji čitatelje zainteresirane za reformu javne uprave poziva na svoj blog Administratio Publica.

Ima li načina da se izbjegnu zamke koje ste upravo opisali?

"Kad je riječ o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, onda je evidentno da se tamo trebaju pokrenuti dva procesa: okrupnjavanje tih jedinica čime će se povećati broj stanovnika koji plaćaju poreze i tako pune lokalne proračune i decentralizacija, tj. prenošenje više ovlasti i udjela u javnim sredstvima na te jedinice putem kojih će se financirati javni poslovi na lokalnoj razini," zaključio je dr. sc. Đulabić.