Foto: Hina
RUSIJA je u utorak prekinula suradnju s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe (PACE) i najavila je da neće sudjelovati na zasjedanju u lipnju, javljaju ruski mediji.
"Rusko izaslanstvo neće sudjelovati na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u lipnju. Prekidamo suradnju sa Skupštinom sve dok ne ukine sankcije našem izaslanstvu", rekao je Puškov, koji je na čelu odbora za vanjske poslove ruske Dume, donjeg doma parlamenta.
Po njegovim riječima, u poruci PACE-u detaljno je objašnjeno "stajalište Rusije o Krimu i ukrajinskoj krizi i kritiziran je potez PACE-a da se ruskom izaslanstvu oduzmu neka prava".
"Naglasili smo da ne odbijamo pregovarati nego da ne odobravamo jezik sankcija jer one onemogućuju suradnju", kazao je Puškov.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe početkom travnja je isključila Rusiju iz upravnih tijela Skupštine zbog pripojenja Krima i oduzela joj je pravo glasa i pravo sudjelovanja u izbornim promatračkim misijama do kraja 2014. U znak prosvjeda rusko izaslanstvo nije sudjelovalo na proljetnom zasjedanju.
Planiran sastanak Putina i Merkel u Normandiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u petak ujutro u Francuskoj na početku svečanosti u povodu Dana D, 70-godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji, objavio je Kremlj u utorak i dodao da susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom nije dogovoren.
"Sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel predviđen je u petak ujutro prije službene svečanosti", rekao je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Juri Ušakov.
Putinovi sastanci u Normandiji s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i britanskim premijerom Davidom Cameronom već su ranije najavljeni, no Ušakov je rekao novinarima da nije planiran susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom.
Kremlj je također objavio da su u telefonskom razgovoru u utorak Putin i Merkel pozvali na provedbu koordiniranih mjera za razrješenje krize u Ukrajini.
"Pregovori između Rusije, Europske unije i Ukrajine o problematici isporuka prirodnog plina također su bili tema razgovora", rekao je Ušakov.
Dodao je da susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom "nije predviđen", prenijela je agencija Ria-Novosti.
Rasmussen: Rusija je izazov za slobodu i mir u Europi
Današnja Rusija svojim neodgovornim djelovanjem predstavlja izazov za slobodnu i mirnu Europu, izjavio je u utorak glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.
"Suočeni smo s novim sigurnosnom situacijom u Europi. Nakon kraja hladnog rata, NATO je djelovao s Rusijom u duhu suradnje, ne sukoba i pokušavao graditi strateško partnerstvo. Neko je vrijeme Rusija kroz odgovorno i konstruktivno djelovanje igrala važnu ulogu u izgradnji sigurnosti i stabilnosti u euroatlantskom području. Ali danas, ruske neodgovorne i nezakonite akcije ozbiljan su izazov cijeloj, slobodnoj i mirnoj Europi", rekao je Rasmussen na početku sastanka ministara obrane zemalja članica Saveza.
Na dvodnevnom sastanku ministara obrane 28 zemalja članica, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar Ante Kotromanović, glavne su teme kriza u Ukrajini, odnosi s Rusijom, obrambene sposobnosti Saveza i izdvajanje za obranu, posebno u kontekstu aktualnog stanja u Ukrajini, te postupnog gospodarskog oporavka.
To je posljednji sastanak u ovom formatu prije summita NATO-a, koji će se održati u rujnu u Walesu.
"Danas ćemo se usredotočiti na tri pitanja - jačanje kolektivne obrane, spremnost i resurse. Razmotrit ćemo mjere koje smo već poduzeli u zraku, na moru i kopnu diljem Saveza, jer, kada se radi o kolektivnoj sigurnosti mi smo jedno i nitko od saveznika nije sam. Preispitat ćemo našu spremnost i sposobnost odgovora kako bi osigurali da se naše snage mogu rasporediti na pravo mjesto, pravodobno i s pravim sredstvima i treningom", rekao je Rasmussen.
Drugog dana sastanka, u srijedu, planirana je sjednica u formatu Vijeća NATO-Gruzija te sastanak sa zemljama partnericama koje sudjeluju u u operaciji ISAF u Afganistanu.
SAD poziva Putina na susret s Porošenkom
Američki predsjednik Barack Obama pozvao je u utorak svog ruskog kolegu Vladimira Putina da se sastane s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.
Obama je u Varšavi novinarima kazao da će tu poruku prenijeti Putinu na susretu krajem tjedna u Francuskoj u povodu obilježavanja 70. godišnjice iskrcavanja u Normandiji.
Putina je pozvao da ukrajinske predsjedničke izbore prihvati kao "legitimne".
Na skupu u Varšavi Obama je također pozvao Rusiju da "iskoristi svoj utjecaj" kod proruskih separatista na istoku Ukrajine kako bi obustavili napade na vladine snage. Upozorio je i da bi svaka nova ruska "provokacija" u Ukrajini mogla rezultirati novim gospodarskim sankcijama.
"Svaka nova ruska provokacija će Rusiju dodatno koštati", rekao je Obama.
Američki predsjednik je pritom izričito dao do znanja da SAD nije zainteresiran za upućivanje prijetnji Moskvi, ističući, međutim, da će, nakon ruske intervencije u Ukrajini, trebati puno vremena za ponovnu uspostavu povjerenja.
Obama poziva Europu da više izdvaja za vojsku
merički predsjednik Barack Obama u utorak je u Varšavi, nakon sastanka s poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim, pozvao europske partnere da povećaju izdvajanja za vojsku.
"Svjedoci smo stalnog pada izdvajanja za obranu, to se mora promijeniti", kazao je Obama te izrazio žaljenje zbog "rezanja" vojnog proračuna u mnogim europskim zemljama zbog gospodarske krize.
Ukorio je europske zemlje, uz iznimku Poljske i još nekoliko, da ne rade svoj posao unutar NATO-a, što je pokazao slučaj Ukrajine.
"Žele biti punopravni članovi kada se radi o njihovoj obrani, ali to moraju biti i kada treba drugima pridonijeti, to je neodvojivo", ocijenio je Obama.
Najavio je da će s obzirom na novonastalu situaciju na području sigurnosti nakon ruske aneksije Krima, SAD povećati izdvajanje za vojsku s 1,95 posto BDP-a na 2 posto BDP-a.
Boraveći u Varšavi u povodu proslave 25. obljetnice prvih slobodnih izbora u Poljskoj, Obama je potvrdio da je američki angažman u sigurnosti u istočnoj Europi "neupitan" i najavio novu pomoć na području sigurnosti istočne Europe.
Radi se o milijardu dolara vrijednom planu sigurnosti kako bi zemlje istočne Europe mogle odahnuti. Ta "inicijativa za umirenje Europe", koju još treba potvrditi Kongres, predviđa razmještanje novih američkih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u istočnoj Europi.
Komorowski je pozdravio tu američku nakanu kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini.
"Odluka američkih vlasti da pojača svoju nazočnost u istočnim članicama NATO-a nevjerojatno je važna", rekao je Komorowski na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Ocijenio je da američko stajalište znači povratak na same temelje Saveza, tj. članak 5 koji govori o kolektivnoj obrani teritorija zemalja članica.
"Za nas je jako važno da je jasno dato do znanja da nema drugorazrednih članica NATO-a, da nema zemalja kojima će druge države, izvan članstva Saveza poput Rusije, govoriti smiju li američke snage ili ne smiju ondje biti raspoređene", zaključio je Komorowski.
Američki predsjednik sastao se i s poljskim premijerom Donaldom Tuskom s kojim je razgovarao o borbi protiv emisije štetnih plinova, poručivši da bi SAD i Europa trebali predvoditi u borbi protiv globalnog zatopljenja.
"To treba biti globalni trud... ali je važno da SAD i EU budu primjer u postizanju ambicioznih ciljeva glede smanjivanja količine CO2 nakon 2020. godine", kazao je Obama nakon sastanka s Tuskom.
Obama je krajem svibnja najavio i "prvi američki akcijski plan o klimi" koji će stvoriti gospodarstvo utemeljeno na čistoj energiji - koristeći čiste izvore energije, sa što manje prljavih energenata, i voditi računa da se energija ne troši uzalud.
Kako je izvijestio New York Times, Obama želi primorati uprave električnih centrala na ugljen da smanje emisiju ugljičnog dioksida za 20 posto, kako bi borba protiv globalnog zagrijavanja bila učinkovitija.
Oko 40 posto emisije CO2 dolazi od električnih centrala kojima nisu uvedena nikakva ograničenja glede emisije štetnih plinova.
OESS tvrdi da su njegovi nestali promatrači u Ukrajini živi
Dvije skupine promatrača OESS-a u Ukrajini za koje se pretpostavlja da ih drže separatisti živi su, kazao je u utorak glavni tajnik OESS-a.
"Znamo gdje se nalaze. Živi su i dobro su", rekao je Lamberto Zannier.
"Moj prioritet je da ih se odmah oslobodi, bez uvjeta", rekao je, odbacivši kritike da su oni špijuni.
Prva skupina promatrača nestala je 26. svibnja na području Donjecka. Još četvero promatrača OESS-a i ukrajinski prevoditelj nestali su 29. svibnja na području Luhanska.
Još jedna skupina od 11 promatrača OESS-a također je bila nakratko u rukama separatista 28. svibnja na području Donjecka.
Uz to, sedmero drugih promatrača bilo je oteto osam dana u Slovjansku, uporištu proruskih separatista, a oslobođeni su 3. svibnja.