Screenshot: HRT
"TRAŽILI smo sunčano podneblje. To se ne može kupiti novcem. Čisti zrak, dobru hranu... to novac ne može kupiti. Zaključili smo da je ovo pravo mjesto za nas", počinje priču za HRT-ov Labirint Britanac Constantine Azar koji je prije tri godine odlučio baš u Hrvatskoj pokrenuti posao. U mjestu Lukavcu pokraj Velike Gorice odlučio je graditi tvornicu. Investicija vrijedna milijun eura.
"Kad smo došli u Hrvatsku, nismo... Ne postoji priručnik u kojem piše da pri otvaranju tvrtke u Hrvatskoj trebate OIB, ovo ili ono. Ne postoji nikakav popis. Proveli smo mnogo vremena trčeći okolo i tražeći prave dokumente za prave ljude samo da bismo dobili OIB. Dakako, ima mnogo razlika između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva. UK je razvijenije i uhodanije kad pokrećete posao", priča.
No ovaj uporni Britanac nije se dao smesti. Pokretanje tvornice baklava, najveće takve u ovom dijelu Europe, trajalo je mjesecima. A u Velikoj Britaniji iz koje je došao, kaže, tvrtku se uz nekoliko papira i podataka može otvoriti u roku od 24 sata.
"U Ujedinjenom Kraljevstvu sve je centralizirano. Odete na internet, upišete pojedinosti o tvrtki i dobijete sve potrebne podatke. Ovdje je sve fragmentirano. Prvo morate k bilježniku pa u drugi državni ured, pa na zdravstveno... Ovdje ima mnogo više organizacija", kaže.
Na kraju je uspio. Izgradio je tvornicu i pokrenuo proizvodnju, zaposlio dvadesetak radnika, svi su iz Hrvatske. O hrvatskim radnicima misli sve najbolje, kao i oni o svome stranom poslodavcu.
"Ja sam znao kolika će mi biti plaća, uvjete, hoće li biti povećanja plaća i na osnovu čega. Sve sam znao unaprijed", kaže Velimir Radanović, glavni menadžer tvrtke.
I dok je dobrog radnika u Hrvatskoj lako naći, sve drugo predstavlja problem.
"Gotovo svaki naš stroj uvezen je iz inozemstva. To je prava šteta, jer želimo strojeve proizvedene u Hrvatskoj u slučaju kvara", kaže Azar. "Problem mnogih ovdašnjih tvrtki je to što su okrenute prema unutra, vide samo hrvatsko tržište. 95 posto naše djelatnosti usmjereno je izvozu i tako opstajemo", objašnjava.
Uz birokraciju, papirologiju i čekanje, poslovanje mu otežavaju i određeni nejasni zakoni koji su zastarjeli u Europi, kaže, a nekada ih nedovoljno razumiju i sami zaposlenici mjerodavnih institucija. Uz to, zakoni se prečesto mijenjaju.
"Svaki dan iskoči nešto novo. Pitaju nas - jeste li čuli za ovo?, a mi to nismo znali", kaže.
Danijela Podhraški: Nije se naviknuo na hrvatski mentalitet
"On se ne može naviknuti na to da ovdje stvari funkcioniraju da Hrvati, ako im kažeš da nešto naprave u ponedjeljak, oni će to napraviti tek idući ponedjeljak. Ne može naviknuti na tu sporost, jer u Europi je sve mailom, imamo sastanke, dogovaramo planove unaprijed, što još nisam doživjela u Hrvatskoj", kaže asistentica u marketingu Danijela Podhraški.
Ovaj uspješni biznismen u najboljoj namjeri pokušava nam reći što trebamo mijenjati i kako uspijeti. Za početak, zapošljavati sposobne, a ne podobne.