FOTO: FaH
Iz svega što je naveo u svojem priopćenju, ali i iz okolnosti koje posljednjih mjeseci okružuju rad Odbora, proizlazi da akademik više nije htio podnositi pritiske na koje su on i to tijelo počeli nailaziti otkako je najavio da će se raspravljati o prijavama za plagijat protiv ministra Pave Barišića.
Uzbuna u sveučilišnim dvorima
Podsjetimo ukratko na kronologiju slučaja o kojem smo višekratno pisali na Indexu. Skupina znanstvenika podnijela je 2011. prijave etičkim tijelima protiv Barišića zbog plagiranja u njegovom znanstvenom radu. One su odbačene na etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Splitu na kojemu je Barišić zaposlen i kojemu je prijava bila poslana na znanje, ali ne i na Odboru kojega je imenovao Sabor i kojemu su prijave bile upućene. Kada su, nakon izbora Barišića za ministra u medijima i u javnosti nedavno ponovno otvorena pitanja plagijata, krenuli su i pritisci na Odbor koji je slučaj trebao uzeti na razmatranje. U međuvremenu je Barišić tvrdio da nikada nikoga nije plagirao te isticao da su takvu presudu već donijela neka etička tijela. Stephen Schlesinger, od kojega je Barišić preuzeo neke dijelove svojeg rada „Does Globalization Threaten Democracy“ objavljenog u Synthesis philosophica 2008., za Index je izjavio da posuđivanje bez navođenja izvora smatra plagijatom. Barišić se nedavno ispričao Schlesingeru, no u medijima je ustvrdio kako je problem bio u tiskarskoj pogrešci, a ne u namjernom nenavođenju autora. Nije nam poznato je li se Barišić ispričao i Samuelu P. Huntingtonu, od kojega je preuzeo ključne ideje bez navođenja izvora, a što je također ispravio u kasnijim izdanjima svoga teksta, o čemu je pisao index. Je li se i tu radilo o tiskarskoj pogrešci? Čak i ako jest, nije li to malo previše tiskarskih pogrešaka u jednom znanstvenom časopisu koji porezni obveznici financiraju stotinama tisuća kuna godišnje?
Istovremeno je Sveučilište u Zagrebu pokrenulo inicijativu da se Odbor prijavi Ustavnom sudu zato što si je dopunom svog Etičkog kodeksa navodno nezakonito proširio ovlasti kako bi postao krovno etičko tijelo, hijerarhijski iznad fakultetskih i sveučilišnih, iako je Sabor 2014. potvrdio navedenu dopunu Etičkog kodeksa Odbora. Inicijativu SuZG-a zatim su podržali i Rektorski zbor i Senat, a Vlada Andreja Plenkovića i ministar Pavo Barišić nedavno su u odvojenim odgovorima na upit Indexa objavili da odluka Odbora, kakva god bila, za njih ionako neće biti obvezujuća.
Legitiman interes ili pritisak?
Konačno je jučer, kako je dugo najavljivano, o slučaju plagijat trebao raspravljati Odbor. No zanimljivo je da su vrućoj sjednici neočekivano odlučili prisustvovati ljudi iz MZOS-a i Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), što godinama prije toga nije bio običaj.
Iz MZOS-a je došao fizičar Matko Glunčić, koji je javnosti poznatiji kao čovjek koji je od Borisa Jokića trebao preuzeti vođenje kurikularne reforme.
Iz AZVO-a su pak došle ravnateljica Jasmina Havranek i pravnica Mirjana Gopić. Ta agencija u medijima je više puta bila prozivana da je predmet plagijata držala sakriven u ladicama.
Ovakav iznenadan interes za rad Odbora u dijelu akademske zajednice doživljen je kao pritisak na neovisna tijela bez presedana.
Silobrčić: Radije odstupam nego da šutim
Silobrčić, koji je posljednjih mjeseci učestalo bio optuživan da kao predsjednik Odbora u medijima iznosi pojedinosti vezane uz slučaj plagijata koje ne bi smio, jučer je konačno odlučio da više ne želi raditi pod pritiscima. Danas je tu odluku obrazložio u priopćenju.
„Točna je vijest koja se pojavila u medijima. Dao sam ostavku na mjesto predsjednika Odbora za etiku u znanosti i visokome obrazovanju, na 21. njegovoj sjednici (od 1.12.2016). Ostajem njegovim članom (do daljnjega?). Kako vjerujem da javnost ima pravo znati zašto sam to učinio (Zakon!), navest ću sve razloge koji su me na to naveli:
- U srijedu oko 17,30 (predvečer dana prije sjednice) primio sam e-poruku od zaposlenice AZVO-a. Poruka je sva bila usmjerena na to da pokuša odvratiti Odbor od donošenje ikakva mišljenja o predmetu aktualnog ministra znanosti i obrazovanja. Već me ta poruka navela da pripremim ostavku, koju sam pri početku Sjednice i dao.
- Zanimljivo je da je, od kada je na dnevnome redu Odbora predmet gospodina Ministra, naglo porastao interes za Odborov rad, te je broj gostiju na našim sjednicama porastao, a kulminirao je na 21. sjednici, kad je došao i nedavno izabrani državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja (Ministrov izaslanik). Rekao sam mu u dijelu rasprave da se vidi koliko je Ministarstvu stalo do neovisnosti Odbora kad je on bio poslan da "kontrolira štetu".
- Kad smo započeli raditi po dnevnome redu, Odbor mi je zamjerio da sam prekršio Poslovnik time što sam u javnosti potvrdio da će svi pronađeni zaostali predmeti biti na dnevnome redu. Nisam se mogao složiti s tom zamjerkom jer je dnevni red bio jasan iz napisa u javnosti.
- Zatim mi je zamjereno što sam se često pojavljivao u javnosti i iznosio svoja gledišta, tražeći uvijek da se istakne da to nisu gledišta Odbora nego moja osobna. Odgovorio sam da smatram da je u akademskoj zajednici u kojoj je plagiranje česta pojava, potrebno o tome govoriti, a ne šutjeti. Pozvao sam se i na Zakon po kojem je uloga Odbora da "promiče etička načela". Ne vjerujem da se pri tome mislilo da se to radi šutnjom.
- Kad smo konačno došli do "osjetljivih predmeta", Odbor nije uspio donijeti konačno mišljenje, te su odluke odgođene. Nakon svega sto se o Predmetu moglo pročitati i zaključiti, mislim da smo mogli i bolje.
- Sve su to razlozi koji su me naveli na ostavku i osnažili u mojoj odluci. Zaključio sam i rekao da mi je važnije biti slobodan da kažem što mislim nego da sam predsjednik Odbora. Napominjem da Odbor bira predsjednika i zamjenika među svojim članicama/članovima“, objasnio je u priopćenju Silobrčić.
Havranek: Nismo držali predmet u ladici
Na naše pitanje zašto je AZVO odjednom pokazao neuobičajeni interes za Odbor i za njegovu sjednicu, ravnateljica Havranek za Index je objasnila da su htjeli biti sigurni da agencija neće biti nepravedno optužena za nešto za što nije kriva te zato što je Odbor tražio nešto što je bilo u domeni njihovih kompetencija.
„Prije svega Odbor je tražio određena pravna tumačenja. Gospođa Martina Francetić koja je vodila zapisnik jest pravnica, ali mlađa, dok je Mirjana Gopić starija pravnica u Agenciji. Matko je pak bio ondje jer na to ima pravo po statutu. Naime, Odbor uvijek obavještava resorno ministarstvo da će se sjednica održati“, rekla je za Index Havranek.
Na zamolbu da nam objasni kako to da za sjednice Odbora posljednje dvije godine nije vladao sličan interes, Havranek je rekla da ovaj puta nije htjela da se ikakva krivnja za vođenje slučaja plagijata prebacuje na AZVO.
„Bilo je nekoliko pokušaja da se stvori dojam da je Agencija nešto držala u ladicama. To je stvar procedure. Mi zapravo samo servisiramo Odbor onoliko koliko on to od nas traži. Mi ni u čemu inače ne sudjelujemo. U cijeloj ovoj proceduri bilo je dosta nejasnoća. Tu je također bilo određenih problema u prijenosu predmeta između dvojice predsjednika Odbora. Ja inače nemam namjeru sjediti na sjednicama Odbora. Mi smo nezavisna agencija. No ne želimo da nas netko optužuje da smo odgovorni za nešto za što nismo. Odbor je do sada bio potpuno samostalan i radio je slobodno“, poručila je Havranek.