PRVI dan blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu u kojem je, tvrde studenti, sudjelovalo njih tisuću, završio je plenumom na kojemu je u večernjim satima jednoglasno izglasan nastavak blokade. Razišli su se tek oko 23 sata, a preko noći su na Fakultetu ostali samo "stražari".
Našoj redakciji uputili su reagiranje na neosnovane tvrdnje, kojima se protivnici studentske blokade koriste za "diskvalifikaciju studentskih zahtjeva i njihovo prikazivanje kao nerealnih ili utemeljenih na tobože nedostatnome razumijevanju društvenih odnosa". Počinju s argumentom "nerazumljivosti zahtjeva za za besplatnim obrazovanjem" koji se predbacuje njihovoj akciji.
"Predstavnici uprave, ministarstva i njihovi službeni i neslužbeni glasnogovornici sugeriraju nam da bi zahtjev za besplatnim obrazovanjem bilo nužno formulirati u birokratskom žargonu pravnika i administratora da bi bio suvisao i razumljiv. Time impliciraju da bi samo pravnici bili u stanju izraziti relevantne i suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i "kompetentnih" političkih stavova suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički zahtjevi su, međutim, zahtjevi koji se tiču pitanja od značaja za društvo u cjelini. Smisao demokracije leži upravo u tome da artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima", kažu u Nezavisnoj studentskoj inicijativi za besplatno obrazovanje.
Drugi argument: Kako znaju da bi besplatno obrazovanje narušilo kvalitetu studija?
"Prvi od argumenata koji se stalno ponavlja jest da bi besplatno obrazovanje narušilo kvalitetu studija. Da bi se to moglo sa sigurnošću tvrditi Ministarstvo i Sveučilište bi prvo trebali podastrijeti relevantnu studiju koja bi pokazala na što su se dosad naplaćivane školarine uopće trošile, a upravo takvu studiju već godinama propuštaju podastrijeti. U kontekstu gdje podaci te vrste nisu dostupni javnosti, argumenti o "padu kvalitete" postaju potpuno proizvoljni, a posezanje za njima dokaz neodgovornosti. Jedina relevantna studija u tom području (Dolenec, Marušić, Puzić 2006.) pokazuje da plaćanje studija nimalo ne utječe na brže ili uspješnije studiranje", navodi inicijativa.
Treći argument: Onaj "netko" tko plaća to obrazovanje su ljudi koji plaćaju porez
Studenti navode da su im posebno neuvjerljivi argumenti koji bi ih trebali uvjeriti da je očigledno da obrazovanje, kao i sve drugo, netko mora platiti.
"Trebalo bi biti jasno da sintagma 'besplatno obrazovanje' ne znači ništa drugo do obrazovanje koje se financira iz redovnih poreza svih nas. U tom smislu treba biti jasno da školarine samo još jednom naplaćuju nešto što smo svi mi već jednom platili. Ako taj novac ne dospijeva gdje bi trebao, još jednom se postavlja pitanje o legitimnosti kriterija koji su ga preusmjerili, na primjer u 'mirovne misije" poput one u Afganistanu", navode studenti.
Četvrti argument: Ako je to tako nemoguće, zašto 13 članica EU ima besplatno obrazovanje?
"Govori se da je besplatno obrazovanje nemoguće i relikt mrtve ideologije. Koliko je uvjerljiva takva procjena pokazuje činjenica da je obrazovanje besplatno i danas u četrnaest europskih zemalja, od toga trinaest članica Europske unije: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska i Škotska", navodi inicijativa nakon plenuma na kojemu je, navode, bilo petsto studenata. Odaslali su i poziv da im se pridruže što više ljudi, s obzirom da se "studenti ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini".
Besplatno fakultetsko obrazovanje: "Ako može Finska, zašto ne bi mogla i Hrvatska"
Podršku inicijativi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja zahtijevaju ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, pružila je danas i slabo poznata stranka Zelena alternativa - Stranka potrošača.
"Neljudski kapitalizam koji stvara sve veći jaz između manjine bogatih i većine siromašnih nije rješenje ni za sadašnjost ni za budućnost i ovaj način prosvjeda i borbe za jednakost mladih u pravu na visoko obrazovanje (ako Finska može imati praktično besplatno obrazovanje do doktorata, zašto to ne bi mogla imati i Hrvatska) postaje jedina opcija", stoji u priopćenju stranke.
Predsjednik stranke Petar Ciganović u priopćenju ističe kako novac ne može i ne smije biti mjerilo uspješnosti i svatko mora dobiti jednaku priliku.
"Ne zaboravimo da se česte nepravilnosti pojavljuju i u privatnim osnovnim i srednjim školama jer se novcem kupuju ocjene i na taj način lakše upisuje u daljnje školovanje na račun učenika u javnim školama", ističe Ciganović.
"No passaran!"
Prvi čovjek Zelene alternative - Stranke potrošača predlaže da umjesto što se milijuni iz proračuna godišnje izdvajaju za političke stranke, neka se daju školstvu, zdravstvu i ostalim sektorima koji su svima neophodni za život dostojan čovjeka.
"Tako ćemo jednim udarcem ubiti dvije muhe, u politici će ostati samo oni koji se žele boriti za opće dobro, a stvorit će se poprilična količina novca koji se može i pametnije utrošiti. Zato borba ovih mladih ljudi ima i veću težinu nego što se možda čini, svima nama daje nadu da ljudskost još stanuje na ovim prostorima i da ima nade da i nama bude bolje" napominje Ciganović te izražava podršku mladim kolegicama i kolegama:
"Ne odustajte od svojih ciljeva i snova, a svima koji žele amerikanizaciju školstva i cijelog društva recite: No passaran!"
R.I.
Foto: Vjekoslav Skledar (Cropix)/Inicijativa