BROJNE udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da umjetno nasipavanje i proširivanje plaža donose više štete nego koristi, to postaje sve učestalije. Iznimke nisu ni kamene plaže na kojima se intenzivno grade popratni turistički sadržaji, najčešće u vlasništvu velikih hotelskih lanaca.
Najnoviji primjer dolazi iz Opatije, gdje su na kamenom dijelu prepoznatljive opatijske obale niknuli kameni blokovi. S fotografija je vidljivo da se radi o blokovima koji bi najvjerojatnije trebali činiti potporanj za buduće platoe.
Koncesiju je hotelu dala Primorsko-goranska županija na petnaest godina, a prošle je godine, jer procedura kod donošenja koncesije uključuje suglasnost Grada, tadašnja zamjenica gradonačelnika Vera Aničić naknadno potpisala proširenje koncesije. Fernando Kirigin, sadašnji gradonačelnik Opatije, dao je suglasnost za povećanje broja ležaljki.
Iz Županije kažu da se područje koncesije nalazi unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, unutar površine športsko-rekreacijske namjene i da je razvidno da nije riječ o prirodnoj, nego o uređenoj plaži.
Županija tražila obrazloženje investitora
Na upit kako komentiraju gradnju na prirodnom dobru, konkretno postavljanje tih kamenih blokova, iz Županije su poručili da gradnja koja se vrši na pomorskom dobru je predmet koncesije, a dozvoljena je dokumentima prostornog uređenja te da investitor ima lokacijsku i građevinsku dozvolu.
No isto su nam tako kazali da je Povjerenstvo za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama na pomorskom dobru prošli tjedan izvršilo izvanredni očevid kojim je utvrđeno da su na zapadnoj strani plaže izvedeni temelji između kojih je postavljen zaštitni kamen - školjera težine tri do pet tona.
"Postavljanje zaštitnog kamena nije predviđeno glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole već je isto izvedeno temeljem upisa nadzornog inženjera u građevinski dnevnik. Obzirom na navedeno Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko goranske županije je dana 12. prosinca 2022. godine Koncesionaru uputio poziv da u roku od tri dana od dana primitka poziva dostavi pisano obrazloženje, odnosno dokumentaciju temeljem koje je postavljen zaštitni kamen.
Napominjemo da je Koncesionar temeljem Odluke o davanju koncesije i Ugovora o koncesiji, po okončanju radova dužan ishodovati Uporabnu dozvolu, a kao mehanizam osiguranja u slučaju nemogućnosti ishodovanja uporabne dozvole, Koncesionar je Davatelju koncesije uplatio novčani polog u visini od 5 posto od vrijednosti investiciji", stoji u odgovoru Županije.
Na koncu nisu ustanovljene nepravilnosti
Iz Županije su nam se naknadno očitivali i kazali da je koncesionar objasnio da je zaštitni kamen postavljen zato što se zapadni dio sunčališta nalazi na direktnom udaru valova bez ikakve zaštite pa je orkansko jugo u dva navrata prouzročilo štetu na gradilištu i uništilo dio betoniranih temelja i oplate.
"Navodi se da su se radovi na izradi kamene zaštite – školjere ukazali kao neophodna potreba iz razloga sigurnosti temelja i konstrukcije sunčališta, kao i sigurnosti osoba na budućem platou sunčališta, kao i sigurnosti osoba na šetalištu Lungo mare. U očitovanju se navodi i tehnološki opis stavke radova, te zaključno da se nije odstupilo od odobrenog projekta ni u smislu volumena, površine ni načina izvedbe sunčališta, kao i da se ne radi o radovima povodom kojih bi bila potrebna izmjena postojeće građevinske dozvole obzirom da navedena kamena zaštita nema svrhu nasipa", stoji u odogovru investitora.
Aktivisti upozoravaju da će zakon o pomorskom dobru omogućiti još više devastacije obale
Lidija Runko, profesorica sa Sveučilišta u Rijeci, bavi se pitanjem okoliša te je aktivna u većem broju udruga o njegovoj zaštiti. Kaže da će sukladno novom Prijedlogu zakona o pomorskom dobru ovakvih situacija biti sve više.
“Na terenu je situacija strašna. Kamene plaže u Opatiji su izrazito osjetljiv ekosustav i ako mi na njima gradimo još nešto dodatno, u potpunosti će se promijeniti izgled Opatije. Na što će ona ličiti bez svojih stijena uz lungomare?” pita se Runko.
Nadalje, kaže da je to loše za grad i njegov krajolik i okolne ekosustave.
"Turizam će ubiti turizam"
“Ako budemo sve tako prerađivali, na koncu će turizam ubiti turizam. To su kratkoročni interesi koji prevažu nad dugoročnim interesima i opstankom Opatije. Hotel želi zaraditi na jednoj sezoni, a znamo i sami što se događa s umjetnim plažama i tim podestima. Čim dođe prvo veće nevrijeme, one će se razbiti. Njih je potrebno stalno obnavljati ili će u protivnom obala izgledati devastirano", kaže Runko.
Upozorava na to da je prirodna obala ono što zapravo štiti kopno od promjena koje nastaju globalnim zatopljenjem te da će se njezinim mijenjanjem ugroziti obalu i ono što je iza nje.
"Možemo imati masovni turizam i bez da se širimo na obalu, koja mora biti i koja se po Ustavu vodi kao opće dobro. Pristup njoj mora biti zagarantiran, a ovo samo ide u smjeru ograđivanja, naplate i umjetnog širenja obale, što ne donosi nikome dobro osim investitoru koji sebi komodificira jednu prirodnu vrijednost i uništava obalu", zaključila je Runko.
Gradonačelnik Kirigin: Imamo mi većih problema
Opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin kazao je da se "na plaži ne radi o betoniranju, već dekingu, kojeg je puna Hrvatska, a onda je ikazao još i ovo:
"Dakle ne radi se o najinvazivnijem betoniranju, nego postavljanju nekoliko betonskih kocki na koje će se montirati konstrukcija na koju će se postavljati deking". Činjenica je da je hotel nadogradio te stijene s nekakvim kamenom koji će se nalaziti ispod tog dekinga pa neće biti vidljiv u ljetnim mjesecima. Preko zime će se on skidati da ga ne bi porazbijali valovi", kaže Kirigin.
Na upit kako komentira pobunu aktivista i dijela građana protiv ove gradnje, Kirigin nam je kazao da može shvatiti njihove apele jer je "svaka intervencija na neki način narušavanje određenog sklada". Također, istaknuo je, prema njemu je puno veći problem u Opatiji prekomjerna izgradnja apartmana.
"Opatija je nastala kao zimovalište i ona oskudijeva plažnim prostorom. S jedne strane imate građane koji žele prići plaži, a s druge hotele uz obalu čiji se gosti također žele kupati u moru. Puno je hotela, a dosta njih nema plaže. Usto lokalno stanovništvo teže prilazi plažama jer ih je malo i ograđene su stijenama", kazao je.
Kaže da podržava aktivizam o očuvanju prostora, no da bi od udruga volio dobiti kontraprijedloge.
"Svaka intervencija u prostoru je pod najstrožim kontrolama i nadzorom konzervatora. Trebamo štititi prostor, a kad je već aktivizam na djelu, ljubitelje opatijskog prostora pozivam da daju savjete kako riješiti ovaj problem. Mi prodajemo destinaciju, a nemamo dovoljno plažnog prostora, tako da, što se kaže, na plaži tko prvi, njegova djevojka", zaključio je Kirigin.
Proširivat će se turistički sadržaj
Ispred hotela Ambasador bageri su svakodnevno u radu, a na upit o kakvim se radovima točno radi, kazali su nam ovo:
"Obalna šetnica Lungomare zaštitni je znak Opatije i upravo zbog toga uređenje plaže ispred hotela Ambasador koja se nalazi odmah uz šetnicu za nas ima iznimnu važnost. Osnovna ideja je zadržati prepoznatljiv izgled šetnice koju karakteriziraju opatijske grote, a tijekom realizacije projekta aktivno surađujemo s Konzervatorskim uredom u Rijeci.
Novouređena plaža će zadržati dobro poznate vizure Opatije te će taj dio šetnice biti oplemenjen novouređenim kupalištem i novim sadržajima. Opatija će ovom investicijom dobiti još jedno predivno uređeno kupalište i nastaviti svoj razvoj usmjeren na kvalitetu. Vjerujemo da ćemo zajedno s lokalnom zajednicom uspješno nastaviti planirati budući razvoj", stoji u odgovoru.