BORBE u Ukrajini ne jenjavaju. Rusi gađaju više od 30 ukrajinskih gradova i sela. Istodobno, ukrajinske su snage napale separatističko uporište Donjeck te rusku vojnu bazu u regiji Belgorod. U Bjelorusiju stižu ruski vojnici koji će u zajedničkim vojnim snagama biti raspoređeni na bjelorusko-ukrajinskoj granici.
Najnovije je događaje u Studiju 4 na HRT-u analizirao doc. dr. sc. Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
"Da biste razumjeli najnovije događaje, morate uzeti u obzir zašto su Rusi pripremili ovu kampanju na ukrajinske gradove - zato što je to bio jedini način da odgovore na svoje vojne neuspjehe, a Putinu je to trebalo i kako bi ojačao svoj autoritet koji je jako poljuljan i među ruskom elitom i među stanovništvom", kaže.
"Ta akcija je bila jako pažljivo pripremana, takvu kampanju pripremate barem dva do tri tjedna, trebate dovesti snage, pozicionirati ih, napraviti planove, nabaviti dovoljno streljiva i identificirati precizno što želite, kada i kojim slijedom. To je bilo pripremano, čekao se povod", dodao je.
Barić kaže da je napad na Krimski most možda bio ruska "false flag" operacija
"To je bio napad na most kod Kerča za koji niti dan danas ne postoji niti jedno objašnjenje što se dogodilo, što znači da postoji mogućnost da je to bila ruska 'false flag' operacija jer željeznička pruga nije izbačena iz funkcije, a ona je najvažnija", objašnjava docent Barić.
Kaže kako Putin kampanju nije prekinuo jer su postignuti ciljevi, nego zato što Rusima ponestaje projektila.
"Putin kaže da on sad prestaje jer je ta kampanja postigla cilj. Međutim, on prestaje s intenzivnim korištenjem vođenih projektila jer je njih sve manje. Ti udari nemaju nikakve vojne vrijednosti, nego žele otežati položaj Ukrajini, napad na energetsku infrastrukturu i na civilne objekte, to je sijanje straha", rekao je.
"U manjem obimu će se ti napadi nastaviti i dalje bez obzira na Putinovu objavu jer je to jedini smisleni način na koji on u ovom trenutku može odgovoriti na ukrajinsku ofenzivu. Vojno nema šanse potisnuti Ukrajince, to su pokazali događaji posljednjih tjedana", ističe Barić.
O Putinovoj vlasti
Ističe kako Putina nije jednostavno srušiti iako on nije neograničeni vladar Rusije. "Putin mora nastojati balansirati između različitih interesnih skupina unutar ruske političke i ekonomske elite što mu je do sada polazilo za rukom", kaže.
"Međutim, on je napravio cijeli niz pogrešnih strateških procjena od veljače do danas što dovodi u pitanje i kako dalje. Ovime je zadovoljio nacionalističke krugove i on to radi kako bi ojačao svoj položaj.
Ali nemojte misliti da će se Putin tako lako srušiti, u Rusiji nema demokratske opozicije, tko god da dođe bit će Putin 2.0, možda će proglasiti neko primirje kako bi stabilizirao rusku ekonomiju i vojsku i nastavit će dalje", ustvrdio je Barić dodavši da će Putin ostati na vlasti sve dok se ne dogodi neki veliki udar.
Bjelorusija neće u sukob, smatra
Smatra da ne postoji nikakva šansa da se Bjelorusija uključi u sukob.
"Lukašenko će izbjeći uvlačenje u rat pod svaku cijenu. Ta regionalna formacija snaga koja se kao sad osniva ustvari postoji od 1998. Meni se čini da se pokušava stvoriti neka jezgra snaga koja bi eventualno više bila okrenuta prema Poljskoj i Baltiku nego prema Ukrajini jer je zapadni dio snaga u jako jadnom stanju", objašnjava analitičar.
"Drugo, nastoje se iskoristiti bjeloruski poligoni za obuku. I treće, naravno, vi imate snage koje ćete držati uz granicu s Ukrajinom čime dio ukrajinskih snaga vezujete uz granicu s Bjelorusijom. Lukašenko želi pod svaku cijenu izbjeći slanje bjeloruskih vojnika u Ukrajinu jer niti bjeloruska vojska niti javnost ne žele takav korak", objašnjava Barić.