Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić u Novom danu N1 televizije komentirao je pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
Ankete su bile drugačije od ishoda izbora.
"Kad uzmete da ankete imaju marginu pogreške, vidite da se ona ostvarila i nije to toliko drastično u postocima. Naravno, ovo nije prvi put da se to događa. Događalo se i u Hrvatskoj.
Metodologija rada anketa nije samo jedno pitanje, najčešće traju pitanja 15 do 20 minuta. Kad gledate rezultate na kraju i da anketa traje desetak minuta, morate uzeti u obzir da kod Amerikanaca imate dio glasača koji imaju po tri posla pa nemaju vremena stati i odgovarati na pitanja toliko dugo.
Kad gledate medijski, mainstream mediji su ljeviji jer su to visokoobrazovani ljudi i imaju drugačiju percepciju života. Uvijek imate subjektivnosti, malo tko se može izdići iz toga", rekao je Avdagić pa nastavio:
"Naravno, to se ne odnosi na Fox News, koji je potpuno obrnut. Imaju vrlo jasnu političku orijentaciju."
"Trump nije nepoznanica, stao je na loptu"
Čestitke su počele stizati iz cijelog svijeta, ali postojala su zastrašivanja o njegovom dolasku na vlast. Europski čelnici odmah su se okupili u Budimpešti i otvaraju se teme o tome što bi njegova pobjeda mogla značiti za Europu.
"Trump nam nije nepoznanica i prilično je jasno komunicirao svoju politiku, što se tiče vanjskih odnosa i unutarnje politike. Nije da smo u nekakvom beznađu. Kad pogledate razgovore i njegov pobjednički govor, u kojem je izbjegao spominjati bilo što izvan SAD-a, govori da je išao smiriti situaciju, stao je na loptu.
Svi razgovori koje je imao s čelnicima diljem svijeta, potvrđuju da su oni bili normalni i mirni. Razgovarali su o Ukrajini, Volodimir Zelenski je izjavio da su imali dobar razgovor. Imao je i normalan razgovor s Kamalom Harris i Joeom Bidenom. To govori da nismo u nekakvom kaosu. Sad je vrijeme kad se smiruje situacija i kad se dogovara djelovanje", kazao je Avdagić.
O situaciji u Europi
Osvrnuo se i na stanje u Europi.
"Govori da treba ulagati u obranu, ali to se zna još od Baracka Obame. Neka sad sjednu i kažu si da treba početi ulagati i tri posto BDP-a, ne samo potrebnih dva. Od 2020., Europljani su izrazito zabrinuti i to utječe na svaku sferu života – od ulaganja u biznise, stvaranja obitelji… Kad imate riješeno pitanje sigurnosti, ne razmišljate o tome."
Donald Trump spominjao je i izlazak iz NATO saveza, a išao je i s drugim prijetnjama tog tipa.
"Ne može se jednostavno to napraviti, potrebna mu je dvotrećinska većina u Senatu pa mislim da se to neće dogoditi. Francuska je, primjerice, izašla iz vojnog krila Saveza i vratila se tek s Nicolasom Sarkozyjem. Dakle, može se i to dogoditi, nije nemoguće."
Obrana od Rusije uvelike ovisi o pomoći SAD-a, prvenstveno Ukrajini. Govorilo se o tome i u Budimpešti.
"Stalno se zaobilazi jedna vrlo jasna činjenica. U ovom trenutku, Rusija je proglasila četiri ukrajinske regije svojim teritorijem i to je, što se njih tiče, njihovo, dio njihovog ustavnopravnog poretka. Ne znam tko misli da će Vladimir Putin nakon svega pristati odreći se tog teritorija i povući vojsku. To se sigurno neće dogoditi. Što se tiče Ukrajine i Rusije, obje zemlje bi trebale ići na promjenu ustava. Stvari nisu tako jednostavne kako se misli", objasnio je Avdagić.
Što će biti s Ukrajinom?
Naglasio je da se Ukrajina može obraniti, što je i pokazala.
"Pitanje je koliko se dugo može braniti. Pogledajte koliko je bilo loše komunikacije od strane Ukrajine. Bilo je premalo izraza zahvalnosti i sad su u situaciji kad se moraju iskopavati. Morali su probuditi emocije, kao što ih je Trump probudio, kakve god bile. Morate računati na to u kakvom svijetu živite.
Ukrajina ne može bez vanjske pomoći i kad to znate, morate ulagati puno u vanjsku diplomaciju i komunikaciju. Što će sad biti? Trump voli stajati iza onoga što govori i imam osjećaj da želi ostaviti legacy kao jedan od velikih predsjednika. Međutim, Ukrajina primirjem apsolutno ništa ne dobiva", naglasio je analitičar i dodao:
"Najteže će biti zemljama na istoku Europu, pogotovo ako NATO počne slabiti. Imate i zemlje Baltika, koje se moraju strašno militarizirati."
Kako Trumpova pobjeda utječe na desne populiste?
"Svi su okrenuti prema SAD-u i svi razmišljaju o tome kako će se američka politika okrenuti prema Europi. Utječe to i na građane, na njihove izbore. Čitav svijet se orijentirao prema tim izborima jer je svjestan da su najveća sila. Evo, u ovom trenutku se manje razmišlja o NSATU misiji jer Trumpova pobjeda utječe i na tu priču.
Hrvatska sad mora naći idealnog veleposlanika u SAD-u jer imate potpuno novu situaciju, u kojoj su predsjednik, Senat i vjerojatno Kongres republikanski. Druga stvar, mislim da Hrvatska mora početi razmišljati i lobiranju u SAD-u. Srbija je u tom smislu već djelovala."
Bliski istok kao goruća tema
Bliski istok goruća je tema, a Biden se nije previše snašao u odnosu s Benjaminom Netanyahuom.
"Treba očekivati da će Trump, posve sigurno, djelovati prema Iranu. Ne nužno vojno, ali nastojat će ga dodatno izolirati, to nije sumnja. U ovom trenutku, kad gledate što se dogodilo unazad godinu dana, vidite da su tamo dva aktera – Izrael i Iran. Gledamo tragediju u Gazi i mislim da je to djelovalo na rezultate u SAD-u.
Liberalniji i obrazovaniji dio dok gleda što se događa, kao i muslimani, ne pronalazi se u politici demokrata prema Gazi. Nema razlike u toj retorici od onoga što je govorio Trump. Ta neodlučnost je jako puno koštala. Također, Biden je bio predsjednik na odlasku pa je izgubio autoritet i Netanyahu je iskoristio tu priliku. Sad može činiti što želi do inauguracije 20. siječnja. Europa nema tu snagu, izgubila je kredibilitet i nitko je ništa ne pita, niti osjeća da je treba pitati."