Foto: FAH, Index
Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju ožujka javni dug iznosio je 288,3 milijarde kuna, dok je na kraju istog mjeseca prošle godine bio 293,09 milijardi kuna.
"U odnosu na ožujak prošle godine zabilježeno je smanjenje razine javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6 posto, što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji - od kraja 1999. godine", navodi se u analizi HGK. Iz Komore ističu da se to zahvaljuje nastavku pozitivnijih proračunskih kretanja.
Povoljnija proračunska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat, poručuju analitičari HGK-a, i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza.
"Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države", poručuju iz HGK.
U odnosu na veljaču, u ožujku je iznos javnoga duga smanjen za 1,3 milijarde kuna, i to unatoč izdavanju državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna s rokom od deset godina uz prinos od 3,99 posto.Navode i da privremeno proračunsko financiranje, pa potom razdoblje tehničke Vlade, kratkoročno smanjuju intenzitet stvaranja dodatnih obveza, što rezultira i nešto povoljnijom dinamikom kretanja javnoga duga.Analitičari HGK upozoravaju, također, da je u okolnostima tehničke Vlade, teže očekivati da će se u cijelosti i u predviđenim rokovima obaviti planirana aktivacija državne imovine, čime bi se utjecalo na kretanje javnog duga, dok istodobno i dalje izostaje napredak u definiranju učinkovitije strategije upravljanja javnim dugom.