Na današnji dan car Franjo Josip I. formalno je pripojio Bosnu i Hercegovinu dualnoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Ova odluka proizvela je krizu koja je skoro započela Prvi svjetski rat, premda se u praksi ništa nije promijenio; Bosna i Hercegovina tada je već 30 godina bila pod austrijskom jurisdikcijom.
Kriza na Balkanu zbog ustanka u Hercegovini
Bosna i Hercegovina službeno je okupirana odlukom s Berlinskog kongresa 1878. godine na kojem se odlučivalo o sudbini balkanskih zemalja. Na tom kongresu službeno su priznate neke nove države na Balkanu, poput Srbije i Rumunjske. Kongresom je završen i sukob Ruskog i Osmanskog Carstva, a taj rat počeo je upravo zbog Bosne i Hercegovine.
Tamo je tri godine ranije započeo Hercegovački ustanak koji su digli prvenstveno pravoslavni seljaci nezadovoljni upravom iz Konstantinopola zbog teških životnih uvjeta. Ustanak je iskoristila međunarodna zajednica koja je Osmanskom Carstvu prijetila invazijom ako ne bude tretiralo bolje svoje pravoslavne podanike.
To je bio, naravno, ruski argument pa, kad su se Osmanlije oglušili na njihovu poruku, brže-bolje poslali su vojsku na jug kako bi tamo proširili svoj utjecaj. Austrija je gledala kako Rusko Carstvo pokušava osvojiti sve više utjecaja na Balkanu pa je smatrala da je sasvim u redu da i ona dobije komad balkanskog kolača.
Tako su okupirali Bosnu i Hercegovinu i potvrdu tražili na Berlinskom kongresu. Nikada nisu službeno pripojili regiju Austro-Ugarskoj, na Kongresu je samo bila priznata okupacija.
Pomršeni planovi Srbije
U idućih trideset godina austrijska uprava potaknula je izgradnju infrastrukture. Učinili su to kako bi što učinkovitije izvlačili profit iz rudnika srebra u Bosni.
Cijeloj toj priči protivila se Srbija, zemlja čija se vanjska politika fokusirala isključivo na pripojenje teritorija na zapadu (i jugu, ali to je druga tema). Kada je Franjo Josip službeno anektirao BiH, srpski političari, diplomati, kulturnjaci i intelektualci redom su javno protestirali. Uskoro je mobilizirana vojska i činilo se kako će započeti rat.
Odgoda rata
Rat se ipak nije dogodio jer su se Austrija i Rusija nagodile. Bez ruske pomoći Srbija je odlučila diplomatski popustiti, premda su mnogi htjeli rat i pravdu.
Austrija je tada samo formalno pripojila BiH, ali regija je de facto bila njezina već 30 godina. 6. listopada odabran je kao datum aneksije jer je samo dan ranije Bugarska službeno istupila iz Osmanskog Carstva. Bugarska je također bila neovisna već neko vrijeme i samo je oslužbenila svoj suverenitet. U Beču su smatrali da su geopolitički uvjeti, s obzirom na Bugarsku, najpovoljniji upravo tada pa su se odlučili za aneksiju.
Premda je rat izbjegnut, a srpski vojnici vratili su se kućama, tenzije u Europi bile su prevelike da bi se još dugo odgađale. Samo šest godina kasnije počinje rat koji će je baciti u kaos.