Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba donio je rješenje kojim se robna kuća Nama u centru Zagreba, na adresi Ilica 4-6 i Radićeva 1, preventivno zaštićuje kao pojedinačno kulturno dobro do donošenja trajnog rješenja, a sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, priopćeno je danas iz ureda zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Rješenje je, dodaje se, doneseno na rok od četiri godine.
"Svi mogući kupci Name morat će zadržati trgovačku namjenu"
Grad Zagreb donio je ovakvo rješenje kako bi svi mogući kupci Name zadržali njenu trgovačku namjenu, odnosno kako bi Zagreb nastavio imati robnu kuću na povijesnoj lokaciji na kojoj se ona nalazi već preko 100 godina, stoji u priopćenju.
Mjere zaštite znače da je u cilju očuvanja i obnove vrijednosti i osobitosti koje predmetna građevina posjeduje, kao i očuvanja specifične ambijentalnosti i tradicije korištenja prostora u funkciji robne kuće, potrebno zadržati specifičnu namjenu kao i ulična pročelja, gabarite i katnost volumena te očuvane izvorne dijelove interijera, zaključuje se u priopćenju Tomaševićeva ureda.
Podsjetimo,Trgovački sud u Zagrebu je nakon više od 23 godine od otvaranja stečaja Name krajem prošle godine naložio donošenje odluke o prodaji zgrade Name u Ilici.
Početak priče o Nami
Bečki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler prvu trgovinu u Zagrebu otvorili su 1879. godine, a onu na Ilici deset godina kasnije, kada su postali vlasnici zgrade. Osim trgovine u prizemlju, koja je od 1900. godine imala uređene izloge, u istoj zgradi nalazio se i hotel "K caru austrijskom".
Hotel je počeo nestajati tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vlasnici širili trgovinu i dograđivali zgradu u Ilici 4. Kad je rat završio, "Kastner i Öhler" postaje velika samoposluga s raznovrsnom robom. Posao je išao dobro pa je tvrtka 1928. počela s izgradnjom još dva kata zgrade i uređenjem pročelja. Prostor trgovine proširivat će se i kasnije kupnjom i adaptacijom zgrade u Ilici 6, gdje se nalazi Grand hotel.
Ustaška vlast tzv. NDH promijenila je vlasničku strukturu trgovine - iz vlasništva je nestao Franjo Öhler, ali je poslovanje zadržano.
Nakon "Kastnera i Öhlera" 1945. godine osnovana je radna organizacija Narodni magazin. Robna kuća u Ilici otvorena je već 6. prosinca 1945. godine, ali nije bila jedina - poduzeće u društvenom vlasništvu imalo je 17 trgovina u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i Rijeci. U sedamdesetima je Nama imala devet robnih kuća. U Zagrebu je izgrađena robna kuća na Remizi, obnovljena ona na Kustošiji, a sagrađeno je i skladište na Žitnjaku. Do 1980. sagrađene su još četiri robne kuće.
Zlatno razdoblje Name
Nama je bila jedinstveno mjesto za kupnju, potvrdit će i danas mnogi koji se sjećaju njezinog zlatnog razdoblja. Jedna davna reklama predstavljala je Namu kao robnu kuću koja nudi sve - od igle do lokomotive. Lokomotive su, doduše, bile u formi dječjih igračaka, ali se u Nami moglo kupiti gotovo sve ostalo - od gramofonskih ploča u prizemlju do gramofona na katu, bijele tehnike, namještaja, odjeće i obuće, uz bezbroj sitnica od dugmadi do školskog pribora. U to su vrijeme izbirljiviji kupci išli u Trst i Graz, dok su ostali biti zadovoljni ponudom Narodnog magazina (Name), koji je imao dvadesetak robnih kuća.
No ta su vremena odavno prošla.
Povijest stečaja Narodnog magazina dugu 23 godine iznio nam je četvrti stečajni upravitelj tog trgovačkog društva, odvjetnik Damir Mikić. U tom razdoblju prodano je više od dvadeset robnih kuća i podmirene su obaveze prema dobavljačima u iznosu od 400 milijuna kuna.
"Preostale dvije robne kuće - Ilica i Kvaternikov trg - bile su opterećene nizom vlasničkih, zemljišno-knjižnih i drugih problema, koje je sve trebalo rješavati i riješiti kako bi se stvorili uvjeti za prodaju ove dvije kuće", rekao je Indexu odvjetnik Mikić.
Što će na koncu biti s prostorom Name?
"Ovaj stečajni upravitelj poduzeo je niz aktivnosti i riješio velik dio problema u različitim sudskim i drugim postupcima upravo s ciljem stvaranja preduvjeta za prodaju te je većinu zapreka otklonio, a sada se radi na definiranju uvjeta i cijene radi pokretanja konkretnih aktivnosti u cilju prodaje ovih nekretnina i namirenja vjerovnika. Kada se započne s postupkom prodaje, ista će biti javno objavljena i dostupna svim zainteresiranim potencijalnim kupcima, a sve sukladno odredbama Stečajnog zakona", najavljuje stečajni upravitelj Mikić.
Sada će potencijalni kupci, prema odluci Grada, imati još jedan uvjet, prostori Name moraju ostati u funkciji robne kuće.
Mikić nam je početkom siječnja rekao da postoji interes investitora za kupnju robnih kuća u Ilici i na Kvaternikovom trgu: "Kroz čitavo trajanje postupka iskazivan je interes za kupnju ovih robnih kuća od različitih zainteresiranih kupaca te stečajni upravitelj pretpostavlja, kada se s postupkom prodaje započne, da će se svi zainteresirani uključiti u postupak javne prodaje."