Ako je suditi po anketi koju je objavio HRT u sklopu istraživanja HRejting, koje je izradila agencija Promocija Plus, HDZ će biti uvjerljivi pobjednik izbora.
HDZ po anketi siguran pobjednik
Zadnja anketa: HDZ ima manje nego 2020., a SDP više
Istraživanje je provedeno u deset izbornih jedinica, bez 11., u kojoj glasa dijaspora, i 12., u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika. Prema anketi, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44 mandata, Domovinski pokret i partneri - 14 mandata, Most i partneri 9 mandata, Možemo 9 mandata, IDS - 2 mandata, Fokus i Republika 1 mandat te Nezavisna lista Matije Posavca 1 mandat.
Uzorak je bio 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3.9 posto. Sami autori ankete naglasili su da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio njihove ankete.
"Na pouzdanost računice ponajprije utječe specifičnost D'Hondtove metode, koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška, kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza", navode.
Anketa krajem ožujka predviđa potonuće Milanovića
Od značajnijih istraživanja u posljednje vrijeme, podsjetimo i na ankete koje su procjenjivale šanse Zorana Milanovića.
Agencija Ipsos, odmah po objavi Zorana Milanovića da planira ići na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat SDP-a, za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje na uzorku od 604 građanina. Ovo blic-istraživanje davalo je Milanoviću 32 posto šanse da bude premijer i bio je na prvom mjestu.
Nedugo zatim, prema objavljenoj anketi Crobarometar, provedenoj telefonskim putem na 1000 ispitanika, Zoran Milanović je potonuo. Ispitanici nisu honorirali njegove objave o kandidaturi na izborima i žestoke nastupe u proteklo vrijeme. Milanović je izgubio donedavnu prednost i pao na 23.5 posto.
Treba li vjerovati ovim anketama?
Treba li toj ili bilo kojoj drugoj anketi vjerovati? Radi li se o ozbiljnom istraživanju ili ipak o priči koja spada pod domenu dokone zabave koja u suštini ne bi trebala biti važna?
Jedno od glavnih pitanja nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2020. godine bilo je zašto su ankete očajno pogriješile. Po posljednjim anketama pred izbore, koje je provela agencija Ipsos Plus za Novu TV, HDZ je trebao dobiti 52 zastupnika, Restart koalicija 51 zastupnika.
Prema tadašnjoj anketi RTL-a, koju je izradila Promocija Plus, Restart koaliciji predvođenoj SDP-om predviđao se mandat više od HDZ-a. Smatralo se da HDZ ne može sastaviti većinu bez Domovinskog pokreta. U izbornoj noći vidjeli smo da je HDZ premoćno pobijedio SDP-ovu koaliciju osvojivši 66 mandata, dok je Restart koalicija osvojila znatno manje - 41 mandat.
Simptomatična je izjava SDP-ovog Predraga Matića, koji se u izbornoj noći dotaknuo i predizbornih anketa.
"Sada tek vidimo da su ankete - tko plati, taj dobro i prođe na tim anketama", rekao je. Na pitanje znači li to da je Restart koalicija dobro platila ankete, odgovara: "Pa izgleda, da. Ne mogu to potvrditi ni demantirati, ali očito da je tako. Tko naruči anketu, njemu to bude dobro. Anketa je ova od 7 ujutro do 7 navečer", kazao je Matić.
Plenković i na prošlim izborima govorio da ga ankete ne brinu
Slična priča bila je i na izborima 2016. godine. Upozorio je na to predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pred prošle izbore kad je izjavio da ga predizborne ankete po kojima se prednost dala SDP-u ne brinu jer je i prije četiri godine RTL televizija predviđala težak poraz HDZ-a.
Prema njihovom istraživanju, provedenom uoči izbora 2016., tadašnja Narodna koalicija Zorana Milanovića dobivala je 62 mandata, a HDZ 55 mandata. HDZ je osvojio 61 mandat, a Narodna koalicija 54 mandata.
A da bi Narodna koalicija trebala biti pobjednik izbora, prognozirala je i predizborna anketa Cro Demoskopa koju je radila agencija Promocija Plus. Narodna koalicija prema ovoj anketi je vodila s 34.4 posto potpore, a na drugom je mjestu - s osam posto manje glasova - bio HDZ s partnerima.
Matematičarka Posedel Šimović: Ankete u Hrvatskoj su zastarjele, treba ih unaprijediti
Matematičarka doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu nam govori kako smo je uhvatili dok razmišlja kako je moguće da imamo kampanju gdje jedino što se elaborira u javnom prostoru jest mišljenje određenih političkih analitičara isključivo na bazi rezultata uvijek istih anketa u nekom određenom trenutku.
"Osobno smatram, kao članica znanstvene zajednice, da ono što trenutno slušamo su ipak samo određena mišljenja, a ne elaboracije određenih istraživanja i dokazane analitike, što je npr. u Americi nezamislivo. Ali i u Europi, stoga niti u Hrvatskoj ne može biti zadovoljavajuće rješenje", objasnila je.
Smatra da su ankete u Hrvatskoj zastarjele, da ih je potrebno unaprijediti kompleksnijim statističkim metodama i da se u ozbiljnim političkim analizama ne možemo osloniti samo na njih.
"Dobro detektiraju trend, ali ne i jačinu smjera"
"Ankete kakve sada imamo sigurno 'nanjuše', dobro detektiraju trend, tj. momentum i određeni smjer, ali ne i jačinu samog tog smjera. Prošlost je pokazala da je tu vjerodostojnost takvih anketa vrlo upitna jer se specifičnosti koje nadilaze trend ne mogu precizno detektirati modelima zasnovanima na korelacijama i prosjeku.
Ankete kakve sad imamo upravo analiziraju prosjek, tj. prosječnog glasača, a istina je takva da imamo vrlo heterogenu glasačku populaciju", rekla je, dodajući da je to posebno važno kada imamo neizvjesne izbore i u situacijama kada određene specifičnosti mogu donijeti prevagu.
Primjer s potražnjom sladoleda
Iznijela je i jedan plastičan primjer.
"Ako analizirate podatke za procjenu godišnje potražnje za sladoledom (unatoč rastu cijena), potražnja u prosjeku raste. No, ako svoje poslovanje i poslovno odlučivanje bazirate na prosječnim vrijednostima, odnosno modelima 'prosjeka' (tipa prosječna plaća u Hrvatskoj i slično), vi zimi precjenjujete tu potražnju (pa imate zalihe, tj. gubitke), a po ljeti ju jako podcjenjujete.
Drugim riječima, znajući tako nešto, vi ta saznanja želite inkorporirati u proces donošenja odluka kako biste smanjivali greške u predikciji i ostvarili svoj konačni cilj. Ankete bi trebale znati što su 'zime', a što 'ljeta' u izbornom procesu, izlaze li mladi u jednakoj mjeri kao i stariji na birališta, lijevi(ji) kao i desni(ji) itd.", rekla je
S fizičarom Horvatićem razvila je indeks umreženosti
Ona i izv.prof.dr.sc. Davor Horvatić sa Zavoda za teorijsku fiziku čestica i polja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu autori su rada "Jesu li ankete i dalje vjerodostojne u predizbornim prognozama?".
"U sklopu analize predsjedničkih izbora (iz 2016. i 2020.), s kolegom Horvatićem sam razvila tzv. 'Indeks umreženosti' s kojim smo uspjeli tada dokazati, a ne samo iznijeti mišljenje, da nismo imali prevaru na predsjedničkim izborima (slučaj Kolinde Grabar-Kitarović i Ive Josipovića).
Analitički smo objasnili i zašto su ankete jako podbacile u predviđanjima pri parlamentarnim izborima prije četiri godine te zašto dobar rezultat Miroslava Škore na predsjedničkim izborima nije iznenadio one koji su shvatili specifičnosti tako konstruiranog indeksa i relativno dobro ga primjenjivali", kazala je.
Što je indeks umreženosti? Posedel Šimović objašnjava kako se uz njega jasno ciljaju specifična ponašanja biračkog bazena podatkovnom analitikom te dodaje da se njihovim geomapiranjem omogućuje pretendentu na tron puno jasniji uvid u one izborne jedinice u kojima ima potencijalno značajnu podršku.
"Svima puna usta podatkovne analitike, a stvarnost je suprotna"
U njihovom radu, Posedel Šimović i Horvatić spominju kako je odavno došlo vrijeme za nove metode u predizbornim prognozama po uzoru na vodeće demokracije svijeta, kao i zemlje znanja u kojima je proces donošenja odluka vođen podacima.
"Glavni kamen spoticanja u dobu koje je obilježeno izrazom Big Data nalazi se u činjenici da dobar dio poslovnih entiteta nažalost ne zasniva svoj proces donošenja odluka na podacima.
Kako je to moguće? Kako smo rekli, ovo je doba gdje su svima usta puna podatkovne analitike i gotovo je grijeh ne spomenuti da su sve odluke bazirane na nekoj podatkovnoj analitici, a stvarnost je dijametralno suprotna.
Da bi stvar bila gora, često i oni koji se bave podacima imaju problem s ispravnom primjenom metodologije te interpretacijom statističke implementacije", poručili su.
Teorija "tihog konzervativca"
Dotaknuli su se teorije "tihog konzervativca", odnosno pojave koja kaže da su konzervativni birači neskloniji odgovarati na ankete i davati točan odgovor, kao i skloniji skrivati opciju za koga će glasati.
"Zašto takve hvalevrijedne teorije odgovarajuće agencije ne inkorporiraju u način provođenja ankete? Ne vjeruju li agencije toj (ili nekoj drugoj) teoriji ili nemaju dovoljno stručnjaka iz područja matematičke statistike kojima bi povjerili uključivanje takvih opažanja u sam način provođenja, ali i analize takve ankete?" zapitali su se.
Dodaju kako u zemljama znanja, kad uoče da je došlo do buga koji znaju teorijski objasniti, kreću s unapređenjem same analize. Objasnili su kako je to moguće na temelju izbora u SAD-u gdje je tradicionalna anketa o vlastitim namjerama kombinirana s očekivanjima o tome kako će glasati njihovi društveni kontakti.
"Tihi konzervativci, možete biti tihi koliko želite, ali barem neki od vaših kontakata ili poznanika znaju da ste konzervativci i sumnjaju na vaše tihe namjere, pa će takva informacija u nekom obliku sigurno procuriti u analizu", pojasnili su.
Objasnili su da u Hrvatskoj čak i ne bi trebalo ići tako daleko jer je u nas situacija jednostavnija, pa se određene teorije, poput one o lijenosti lijevih birača, mogu uvrstiti čak i u klasične ankete na koje se želimo osloniti.
Dodaju kako su se ankete u ovom jako polariziranom režimu pokazale nepouzdanima, ali i kako se mediji redovito drže fiktivnog poretka kandidata prema apsolutnom iznosu anketnog rezultata i uopće ne uzimaju u obzir pogrešku u anketi.
"Odlučivanje bazirano na podacima nije prisutno u većoj mjeri"
Pitali smo Petru Posedel Šimović je li se što promijenilo od ovog istraživanja i koristi li se indeks umreženosti više nego prije.
"Strateško odlučivanje bazirano na podacima nije nažalost prisutno u velikoj mjeri u hrvatskom medijskom prostoru. To je posebno vidljivo u predizbornim kampanjama gdje se rasprava oko strategija bazira na anketama (u obliku kakvom ih i dalje imamo) i PR metodama.
Takav pristup je uvriježen i standardan, no zapadne demokracije u zadnjoj dekadi okrenule su se digitalnoj transformaciji te već duže vrijeme koriste naprednu analitiku za razvijanje strategije", objasnila je Posedel Šimović.
"Boljka je kako privući mlade na glasanje"
"U sklopu Indeksa umreženosti uspješno su razvijeni i vizuali koji su zorno prikazali prednosti određenih regija s posebnim naglaskom na regije koje mogu donijeti prevagu. Na zadnjim predsjedničkom izborima s kolegom Horvatićem uspjeli smo donijeti dio tih analitičkih tehnika u hrvatski medijski prostor.
Iako smo razvili više strategijskih mjera, za početak su se zadržali na onom što nije bilo korišteno u tolikoj mjeri do sada, kao što je koncentracija i polarizacija biračkog tijela za vođenje uspješne kampanje", objašnjava.
"Također, budući da je jedna od glavnih boljki svih političkih stranaka u utrci kako privući mlađu populaciju na glasanje i veći angažman u cijelom tom političkom procesu, bilo bi oportuno javnosti pokazati preferencije takvog dijela populacije, dijela populacije koji može donijeti prevagu, odnosno analize preferencija glasača pomoću 'velikih podataka' s društvenih mreža.
U današnje vrijeme, kada digitalna transformacija zauzima sve više maha, nije dovoljno otvoriti profil i nešto reći, volim sve što vole mladi, već je nužna duboka analitika podataka o potrošačima takvog digitalnog prostora u cilju uspostavljanja efikasne strategije", zaključila je.