PREGOVORI između sindikata i Uprave Zagrebačkog holdinga su uspješno završeni, na trošak građana. Povećanje osnovice plaće za 5 posto od 1. siječnja 2023. te dodatnih 3 posto od 1. srpnja 2023. je najmanje važna stavka jer je dodataka toliko puno da uvelike nadmašuju ta povećanja.
Povećanje stalnog dodatka, nagrada od 7500 kuna kroz godinu, 1000 kn po djetetu za Sv. Nikolu, regres od 1750 kn neto, božićnica 1750 kn neto, uskrsnica 1000 kn, a ne treba se čuditi ako se koji dodatak i zaboravio, toliko ih je puno da je teško sve nabrojati.
>> Ovo su dobili zaposlenici Holdinga: Uskrs 1000 kuna, Sv. Nikola 1000, božićnica...
Gledajući sve što su dobili sindikati, teško se može govoriti o "pregovorima", više o listi zahtjeva koja je postavljena pred Tomaševića i Upravu Zagrebačkog holdinga, koje su oni prihvatili i odmah objavili da će sve to platili građani kroz poskupljenja.
"Svaki radnik bi trebao osjetiti povećanje za dvadesetak posto kad se sve zbroji - povećanje koeficijenta, osnovice, dio stalnih dodataka, neoporezivih iznosa i ostalog", objasnio je Miljenko Gočin iz Sindikata hrvatskih vozača za Novu TV.
Koliko Zagrebački holding troši na zaposlene?
Zadnje povećanje plaća su radnici Zagrebačkog holdinga imali krajem prosinca 2019., u vrijeme Milana Bandića. Tadašnjim kolektivnim ugovorom, koji je potpisan na razdoblje od četiri godine, osnovica se povećala za 5.8 posto. Božićnica i regres su tada dogovoreni u iznosu od 2500 kn, nagrada do 5000 kn godišnje, a tzv. "hranarina" od 5000 kn. Ako se usporede pregovori iz Bandićeva vremena s pregovorima za vrijeme Tomaševića, prvi ispada puno bolji pregovarač.
Od tada je Zagrebački holding imao tri jako loše poslovne godine. 2020. je ostvaren gubitak od 291 milijun kuna, za što je djelomično odgovoran pad prihoda zbog izbijanja pandemije covida-19, ali i rast troškova zaposlenika zbog spomenutog novog kolektivnog ugovora potpisanog u prosincu 2019.
"U strukturi poslovnih rashoda najznačajniji porast bilježe troškovi osoblja (od 78 milijuna kuna)...", jasno piše u financijskom izvješću Zagrebačkog holdinga za 2020. Ukupni trošak zaposlenih je te godine iznosio 1.22 milijarde kuna, a ukupno je bilo 7809 zaposlenih.
2021. je bila još gora pa je ostvareni gubitak iznosio 794 milijuna kuna. U prvom polugodištu 2022. se situacija popravlja pa je ostvarena dobit u iznosu 14 milijuna kuna. Troškovi osoblja su iznosili 606 milijuna kuna, 4 milijuna manje nego u istom razdoblju 2021., i to zbog smanjenja broja radnika.
Na razini cijele Grupe je bilo zaposleno 7498 radnika, a prvo polugodište prethodne godine 7809. Podijelimo li troškove osoblja iz prvog polugodišta 2022. s brojem radnika, dolazi se do podatka da na razini cijele Grupe Zagrebački holding prosječni mjesečni trošak jednog zaposlenika iznosi 13.480 kuna.
To se odnosi na troškove neto plaća i naknada, troškove poreza i doprinosa te naknade troškova zaposlenima i izdatke za ostala materijalna prava.
Od čega se sve sastoji Zagrebački holding?
Građani uglavnom nisu svjesni veličine samog holdinga i koje ga sve kompanije čine. Uglavnom se o njemu raspravlja u kontekstu gradskih komunalija, ali Zagrebački holding obavlja brojne djelatnosti koje su sasvim komercijalne prirode.
Pored pogrebnih djelatnosti (Gradska groblja), odvoza otpada (Čistoća), održavanja zelenih površina (Zrinjevac), javnih parkirališta (Zagrebparking), vodoopskrbe (Vodoopskrba i odvodnja), održavanja cesta (Zagrebačke ceste), Zagrebački holding se bavi poslovanjem nekretninama (Upravljanje nekretninama), autobusnim kolodvorom (Autobusni kolodvor Zagreb), tržnicama (Tržnice Zagreb), zbrinjavanjem otpada (ZGOS), športskim građevinama (Arena Zagreb), najmom telekomunikacijskih vodova i mreže (Zagrebački digitalni grad), upravljanjem projektima (Upravljanje projektima) i distribucijom plina (Gradska plinara Zagreb).
Možda se obavljanje većine navedenih djelatnosti može opravdati javnim interesom, ali ljekarnička djelatnosti (Gradska ljekarna Zagreb), turistička agencija (Vladimir Nazor), izdavaštvo (AGM), gradnja i prodaja stanova (Zagrebačka stanogradnja) i skladištenje robe (Robni terminali Zagreb) sigurno u to ne spadaju.
Prodaja i distribucija plina su najveći izvor prihoda, nakon toga distribucija vode, odvoz otpada i prodaja lijekova.
Pokušaj promjene Zagrebačkog holdinga je zapeo na početku
Što je veći sustav, to je u njemu lakše prikriti korupciju, nesposobnost i nepotizam. Svi navedeni podaci se odnose na financijske pokazatelje Grupe Zagrebački holding, ukupno 12 podružnica koje obavljaju djelatnosti nekadašnjih gradskih poduzeća, 5 trgovačkih društava te jedne ustanove.
Podružnica Čistoća je primjerice 2020. ostvarila gubitak od 245 milijuna kuna, a 2019. 136 milijuna kuna. Financijski podaci samog holdinga zamagljuju stvarno stanje njegovih sastavnica s obzirom na raznolikost djelatnosti kojima se bave podružnice.
Upravo je stavljanje Zagrebačkog holdinga pod kontrolu bilo jedno od predizbornih obećanja Tomaševića i stranke Možemo. U lipnju 2021. je razriješio staru Upravu i imenovao za novog predsjednika Nikolu Vukovića te člana Antu Samodola.
Vuković je od 2007. do 2018. bio zaposlen u Zagrebačkom holdingu najprije kao pomoćnik predsjednika Uprave za strategiju i razvoj, a zatim kao direktor Službe za korporativni razvoj i direktor Sektora upravljanja ljudskim resursima, razvoja i korporativnih komunikacija. Samodol je od 2013. do 2014. godine bio član uprave Zagrebačkog holdinga zadužen za financije.
Obojica su već u listopadu podnijela ostavke. Nagađalo se da je u pozadini bila borba za više kontrole nad upravljanjem Holdingom. Vuković i Samodol nisu bili zadovoljni time što im se "vežu ruke" oko poteza koje smatraju ispravnima.
Samodol je na privatnom blogu opisao proces u kojem su ga Možemo i Tomašević "regrutirali". Naveo je kako su Tomašević i njegovi ljudi radili njemu i Vukoviću iza leđa, između ostalog i dogovarali kredite s bankarima bez njihova znanja. Optužio ih je da su nesposobni amateri koji provode bezakonje.
"Ako je netko u svemu ovome prepoznao dječji vrtić – ma kakvi, tamo tete dobro znaju što rade... Osobno sam sve ovo doživio kao veliku prevaru u cirkusu u našem gradu. Ne ponovilo se!" zaključio je Samodol.
Tomašević je kapitulirao pred Bandićevom zvijeri
Sveukupno izgleda da Tomašević od preuzimanja vlasti ne uspijeva "slomiti" otpor u Zagrebačkom holdingu. Naravno, za vrijeme Bandića su se u njemu nakupile razne interesne skupine, od običnih radnika do direktora. To je postao samoodrživi organizam, koji je vjerojatno bio prerastao i samog Bandića. On ga je stvorio 2006., Tomašević naslijedio.
Možemo i Tomašević nisu pronašli način kako to promijeniti. Svaki pokušaj je neslavno propao, osim otpuštanja nekoliko stotina ljudi. Sve ostale bitke oko holdinga su izgubili, zadnju protiv sindikata. S obzirom na povećanja primanja, Tomašević je jednostavno kapitulirao. Ali trošak će ionako platiti građani.
Za nekoliko mjeseci Zagrebačkom holdingu na naplatu dolazi obveznica izdana u srpnju 2016., iznosa 1.8 milijardi kuna. To znači da se u tom trenutku mora taj iznos duga vratiti, a gotovo je sigurno kako će se holding zadužiti da bi mogao pokriti taj dug. Novim dugom će se pokriti stari, samo što će novi biti skuplji, tj. uz veći prinos. Trenutno je Holding u dugu nešto manje od 5 milijardi kuna.
Veći prinos znači da će godišnje Zagrebački holding morati plaćati skuplji dug, što će pogoršati financijsko stanje. Ako će se povećanje primanja radnika financirati poskupljenjima, što mislite koliko će poskupljenja biti potrebno da se financiraju i veća primanja radnika i skuplji dug?