Andrej Gnjot, politički aktivist i protivnik bjeloruskog režima, već četiri mjeseca u Okružnom zatvoru u Beogradu čeka odluku srpskih sudova o tome hoće li biti izručen Bjelorusiji zbog, kako se navodi u Interpolovoj tjeralici, utaje poreza u Bjelorusiji, prenosi Deutsche Welle.
Gnjot je nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine osnovao Slobodnu udrugu sportaša Bjelorusije, koju je KGB označio kao ekstremističku organizaciju. Gnjot je u svjedočenju prekjučer pred Žalbenim sudom u Beogradu prvi put priznao da je on jedan od triju osnivača te organizacije, što ranije nije napravio zbog straha od odmazde.
"Ja sam kreirao logo, ja sam pokrenuo stranicu na Instagramu, ja sam idejni vođa organizacije", izjasnio se.
Zbog njegove organizacije Bjelorusiji je oduzeto domaćinstvo Svjetskog prvenstva u hokeju, a Međunarodni olimpijski odbor suspendirao je financiranje bjeloruskog Nacionalnog olimpijskog odbora, na čijem je čelu bio bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
"Uspjeli smo ono što ni političari nisu uspjeli - uzeli smo diktatoru jednu fotelju", rekao je Gnjot. Međutim, odvjetnik organizacije Aleksandar Danilevič osuđen je na 10 godina zatvora, a kažnjeni su i drugi članovi organizacije.
Priveli ga u Beogradu
U lipnju 2021. godine do njega je došla informacija da je država saznala i za njegovo sudjelovanje u oporbenim aktivnostima te je shvatio da mora pobjeći iz Bjelorusije. Otišao je prvo u Rusiju, a potom na Tajland.
U Srbiju je došao na službeno putovanje u listopadu prošle godine, a ondje je zadržan odmah po slijetanju u beogradsku zračnu luku. Nije znao da je za njim izdana međunarodna tjeralica. Viši sud donio je odluku da su ispunjeni uvjeti da ga se izruči Bjelorusiji, ali je njegov odvjetnički tim podnio žalbu.
"Naš se zahtjev temelji na formalnim razlozima jer Viši sud u Beogradu nije saslušao Andreja Gnjota kada je to trebao učiniti. Također, smatramo da postoje dokazi da on tamo neće imati human tretman", objasnio je odvjetnik Filip Sofijanić.
Gnjot je prvi put progovorio tek na ročištu pred Žalbenim sudom. Gotovo sat vremena je iznosio svoju obranu, detaljno opisujući odnos bjeloruskih vlasti prema političkim protivnicima.
"U Bjelorusiji me čeka mučenička smrt. U Bjelorusiji nema zakona, nema zaštite i nema neovisnog sudstva. Svakog tko je protiv vlasti će zatvoriti, mučiti i ponižavati", ustvrdio je.
"Suđenje je krinka za političke procese"
Gnjot je sebe usporedio i s Aleksejem Navalnim, nedavno preminulim ruskim oporbenim političarom.
"Diktatura u Bjelorusiji do lakata je u krvi i moj je život u vašim rukama. Srbija ne treba imati krvave ruke zbog bjeloruskih vlasti", dodao je Gnjot.
Gnjota se u Bjelorusiji tereti za utaju poreza od oko 300.000 eura, ali on tvrdi da nikada nije dobio poziv za taj postupak i da je utaja poreza "krinka za političke procese" te da ovo nije prvi slučaj da vlast koristi isti članak poreznog zakona za obračun s neistomišljenicima.
Ovaj zakon, tvrde Gnjotovi odvjetnici, nema osnovu jer se primjenjuje retroaktivno. Gnjota se, naime, tereti za djelo koje je navodno počinio između 2012. i 2018. godine, a porezni zakon na temelju kojega ga gone stupio je na snagu tek 2019. godine.
Za 20 do 30 dana očekuje se odluka žalbenog suda.