Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da se izmjenama Zakona o strancima, koje je vlada poslala u prvo saborsko čitanje, dodatno uvodi red u problematiku uvjeta ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja.
''Napravili smo vrlo široke međuresorne konzultacije u vladi te razgovarali s poslodavcima i sindikatima te optimalno pokrili nekoliko važnih pitanja. S jedne strane pokrili smo sigurnost kada govorimo tko dolazi raditi u Hrvatsku, s druge strane potrebe tržišta rada, a s treće strane ovim zakonom dodatno se olakšava dolazak hrvatske dijaspore u RH'', rekao je.
Hoćemo li premašiti broj stranih radnika u odnosu na lani? Božinović: To je realno za očekivati
Novim zakonom olakšat će se rješavanje pitanja zapošljavanja i obrazovanja Hrvata iz dijaspore, pojasnio je Božinović istaknuvši da će u to biti uključeni Državni inspektorat i policija, a sve kako bi se zadržao gospodarski razvoj i sigurnost građana.
Upitan hoćemo li premašiti broj stranih radnika u odnosu na prošlu godinu, ministar je ocijenio kako je to realno za očekivati. Prema njegovim procjenama, do kraja godine broj stranih radnika mogao bi iznositi nešto više od 178.000.
"To nisu ilegalni migranti, netko u političkom prostoru ponekad to namjerno pomiješa"
''Važno je naglasiti da to nisu ilegalni migranti. Netko u političkom prostoru ponekad to namjerno pomiješa'', kazao je.
Božinović se dotaknuo i problema nepoznavanja hrvatskog jezika kod stranih radnika. Rekao je da bi bilo idealno da svi strani radnici govore hrvatski jezik, ali je podsjetio da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za ovu godinu uvelo 10.000 vaučera za učenje stranih jezika, kao i da Policijska uprava zagrebačka organizira razne vrste tečajeva za strane radnike.
Na pitanje je li zadovoljan rebalansom proračuna vezanog za Ministarstvo unutarnjih poslova, Božinović je ocijenio da sigurnost ima svoju cijenu.
Postupak oko šefa SDSS-a Topusko osumnjičenog za ratni zločin još uvijek traje
Novinare je zanimalo i ministrovo mišljenje oko uhićenja predsjednika SDSS-a Topusko Dragutina Ćelapa zbog sumnje da je u srpnju 1991. počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
''O tome se izjasnila Policijska uprava sisačko-moslavačka i ništa više o tome ne mogu reći jer postupak još uvijek traje'', rekao je.
Na dodatno pitanje zašto je policiji toliko dugo trebalo da pokrene kriminalističko istraživanje nad Ćelapom, Božinović je odgovorio da je aktualna Vlada pokrenula takve postupke u daleko većem broju nego ranije vlade.
''Policija podnosi kaznene prijave tek kada skupi dovoljan broj dokaza da za to dobije potvrdu tužiteljstva. To je neizvjestan postupak u trenutku kada krenete, a onda, barem u našem mandatu, to završi s podnošenjem kaznene prijave'', kazao je.
O slanju hrvatskih vojnika u NATO-ovu misiju potpore Ukrajini: Nije to neki papir koji je pao s neba
Božinović je komentirao i prijedlog odluke o slanju hrvatskih vojnika u NATO-ovu misiju potpore Ukrajini, za koju predsjednik RH Zoran Milanović nije dao suglasnost.
"Kao bivši veleposlanik u NATO-u znam što smo sve radili kako bismo ušli u taj savez, koliko smo obijali pragove i održavali diplomatske razgovore. Jedna od odluka s ovogodišnjeg summita NATO-a u Washingtonu je i uspostava ove misije u Ukrajini, a Hrvatsku je tamo predstavljao predsjednik Republike'', rekao je.
''Nije to neki papir koji je pao s neba na stol šefova država i vlada članica NATO-a, već se na njemu radilo mjesecima. Šef delegacije je sigurno bio upoznat s time što će ta završna deklaracija sadržavati. U tom trenutku Hrvatska pristaje da se osnuje ta misija'', ocijenio je.