Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je danas u saboru kako smo ove godine zabilježili 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata, dok susjedna BiH ima povećanje od 20 posto, što, naglasio je, "govori o veličini angažmana koji hrvatska policija ostvaruje".
Na pitanje HDZ-ova Ante Sanadera o ilegalnim migracijama i kontrolama između susjednih zemalja, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je tijekom saborskog aktualnog prijepodneva naglasio kako se "Hrvatska s tim problemom ponajbolje nosi, a sigurno i najbolje ako stavimo u kontekst izazova s kojima se suočava Hrvatska zbog veličine vanjske kopnene granice i balkanske rute".
"Hrvatska bilježi pad, a BiH rast"
"Hrvatska je ove godine zabilježila 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata, dok susjedna BiH, iz koje dolazi najveći broj, ima povećanje od 20 posto. To govori o veličini angažmana koji hrvatska policija ostvaruje", rekao je.
Dodao je kako policija pojačano radi na zaustavljanju krijumčara migrantima. "Ove godine imamo 973 uhićenja migranata, što je već 70 posto više nego za isto razdoblje prošle godine", poručio je ministar.
Dabro: Poljoprivredni proizvođači i ribari bit će zadovoljni radom ministarstva
Ministar poljoprivrede Josip Dabro naglasio je kako će poljoprivredni proizvođači, ali i ribari biti zadovoljni radom vlade i resornog ministarstva.
"Povećanjem administracije i kontrola dogodio se određeni čep u samoj administraciji u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ali trebamo poslati poruku da naši poljoprivrednici ne trebaju strahovati, rok za isplatu potpora je 30. lipnja i u roku će biti sve isplaćeno. Težit ćemo da potpore budu isplaćene na vrijeme", poručio je, govoreći o negodovanju poljoprivrednika zbog zastoja isplata u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, na što je ukazao DP-ov Krešimir Čabaj.
Ministarstvo poljoprivrede, dodao je Dabro, krenulo je u izmjene strateškog nacionalnog plana u poljoprivredi, kojim će se relaksirati administracija. "Smanjit ćemo kontrole, da budu u okviru EU regulativa. Bit ćemo na usluzi hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima", rekao je i najavio još i dodatne potpore "koje će povećati poljoprivrednu proizvodnju i samodostatnost".
Plenković se hvalio paketima mjera
Odgovarajući na pitanje IDS-ovog Dalibora Pausa o rastu cijena u trgovinama, inflatornom udaru na građane i prijedlogu da se smanji stopa PDV-a s 25 na 20-22 posto, premijer Andrej Plenković naglasio je kako je vlada u kriznim vremenima uspjela ono što je najvažnije, a to je očuvati socijalnu koheziju u društvu. Država je donijela nekoliko paketa mjera koji su očuvali radna mjesta, omogućili građanima sniženje cijena energenata i osnovnih troškova, podsjetio je.
"Prije osam godina smo razmišljali o snižavanju stope PDV-a, međutim, radili smo analize u različitim krugovima porezne reforme i, kada se smanjuje stopa PDV-a, mi, nažalost, nismo primijetili da su cijene proizvoda za potrošače uzele to u obzir. Dakle, državi ide manje prihoda, a cijena onoga tko kupuje određeni proizvod ostaje ista. Ne mislimo da je to pravi put, nego upravo ove kalibrirane mjere", rekao je premijer.
Nabrajao gdje su sve cijene rasle više nego u Hrvatskoj
Ponovio je kako nije točna teza da imamo najveću stopu inflacije u EU. "Veću stopu u ovoj godini imat će Austrija, Belgija, Mađarska, Poljska i Rumunjska", naveo je.
Što se tiče internih kontrola na granicama, kazao je kako to nije dobar put. "Sve više zemalja se prilagođava onome što radi Hrvatska. Vidimo da naš pristup daje rezultate i davat će ubuduće", ustvrdio je Božinović.
Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš podsjetila je kako od studenog 2022. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) umjesto pet članova Uprave ima tri i nema predsjednika, a premijer je najavio kako će se krenuti u proceduru popunjavanja mjesta. "Novi sabor, nova vlada, bit će i nova HERA", kratko je poručio.
Vratio se na ranije pitanje zastupnice Možemo Sandre Benčić o Petrokemiji, poručivši kako se vode razgovori s grupom Yildirim. "Vodili su ih ministri Šušnjar i Habijan, idemo prema izmjeni međudioničarskog ugovora, naći će se rješenje koje će zadovoljiti sve interese Hrvatske", rekao je.
O Petrokemiji
Nadovezao se na tu temu, i to na pitanje SDP-ova Marka Krička i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je naglasio kako proces dokapitalizacije Petrokemije nije završen.
"Imali smo jučer vrlo konstruktivan sastanak s predstavnicima većinskog vlasnika, koji su izrazili najbolju volju za dogovor svih otvorenih pitanja i odnosa, kako dokapitalizacije tako i uređenja međuvlasničkih odnosa. Nije stvar samo postotnog udjela u vlasništvu dionica, koje iz procesa dokapitalizacije nisu još ni upisane. Pazite, tu je još bitnija stvar uređenje partnerskih odnosa u međuvlasničkom ugovoru jer se konsenzusom s puno manjim udjelom može dobiti puno više i obrnuto", pojasnio je ministar.
O Palestini: Što se bitno promijenilo nakon odluke o priznanju?
Upitan o stavu RH po pitanju priznanja Palestine koju su, kako je navela zastupnica Možemo Ivana Kekin, priznale Irska, Slovenija, Španjolska, Norveška, odnosno 146 od 193 članice UN-a, uz podsjetnik kako je "Hrvatska sramotno glasala na Općoj skupštini UN-a protiv Rezolucije kojom se tražio hitan prekid vatre u pojasu Gaze i doprema humanitarne pomoći te je bila suzdržana oko palestinskog zahtjeva za punopravnim članstvom u UN-u", premijer Plenković naglasio je kako su glasanjem u slučaju prve rezolucije "reagirali onako kako treba".
"Naš je stav bio vrlo jasan - osuditi Hamas kao terorističku organizaciju i poslati poruku solidarnosti s Izraelom. U nizu kasnijih rezolucija mi smo zauzimali konzistentan stav, a pritom smo davali humanitarnu pomoć palestinskom narodu. Opći politički stav Hrvatske je da zagovara politički proces koji će na kraju dovesti do dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba", izjavio je Plenković.
Što se tiče priznanja Palestine, premijer je istaknuo kako ne vidi da se nešto bitno promijenilo na terenu nakon što su spomenute države donijele odluku da će ju priznati. "Je li se sukob zaustavio? Nije. Mi zato podržavamo ona rješenja koja će od svih odgovornih aktera u međunarodnoj zajednici iznjedriti takav rezultat koji će zaustaviti ovaj rat, dovesti do rješenja kojim će Palestina dobiti svoje međunarodno priznanje, a Izrael dobiti rješenje pitanja sigurnosti", poručio je.
HDZ-ov Andro Krstulović Opara obrušio se na Kekin jer "nije ni jednom spomenula oslobađanje talaca, odvedenih u pakao", a Benčić ga je podsjetila kako su u prvim svojim prijedlozima upravo inzistirali na tome.