Neke od najupečatljivijih slika iz 1980-ih bile su masovni prosvjedi diljem Europe protiv raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja na kontinentu. Dok su se tenzije Hladnog rata penjale na razinu neviđenu još od Kubanske raketne krize dva desetljeća ranije, mirovni aktivisti su strahovali da bi gomilanje nuklearnih bojevih glava neizbježno dovelo do otvorenog sukoba između Sovjetskog Saveza i Zapada - s razornim posljedicama, piše The Telegraph.
Njihovi su strahovi, na kraju, ostali neostvareni. U srpnju 1991., samo nekoliko mjeseci prije raspada Sovjetskog Saveza, tadašnji vođa Mihail Gorbačov i američki predsjednik George H.W. Bush potpisali su START sporazum, čime je započela dramatična redukcija zaliha nuklearnog oružja koje su obje strane akumulirale.
Međutim, prijetnja nuklearnog sukoba nikada nije u potpunosti nestala. Danas strahovi ponovno jačaju usred nove utrke u naoružavanju taktičkim nuklearnim oružjem, koju predvodi Rusija, država već upletena u rat u Europi.
"Globalna moć se mijenja, i treće nuklearno doba je pred nama", izjavio je početkom ovog mjeseca admiral Sir Tony Radakin, načelnik glavnog stožera britanske obrane. "Sigurnosna perspektiva je danas spornija, nejasnija i opasnija nego što smo doživjeli u svojim karijerama.
To je posebno očito u nuklearnom području. Od Rusije smo vidjeli divlje prijetnje taktičkim nuklearnim oružjem, velike nuklearne vježbe i simulirane napade na NATO zemlje, sve s ciljem da nas prisile da odustanemo od akcija potrebnih za očuvanje stabilnosti", rekao je.
Rusija sustavno jača svoj arsenal
Dok je američka vojna doktrina nakon Hladnog rata uglavnom bila usredotočena na konvencionalne (ne-nuklearne) sposobnosti - i nastojala ograničiti te smanjiti broj nuklearnog oružja u upotrebi - Rusija je sustavno jačala svoj arsenal taktičkim nuklearnim oružjem. Kina, koja s Rusijom održava partnerstvo "bez ograničenja", i Sjeverna Koreja čine isto.
Smatra se da Moskva trenutno posjeduje oko 2000 komada takvog oružja, čime nadmašuje američke zalihe otprilike deset prema jedan. Ovo oružje osmišljeno je za uništavanje neprijateljskih ciljeva na određenim manjim područjima, za razliku od strateškog nuklearnog oružja koje može uništiti cijele gradove i izazvati široko rasprostranjenu radioaktivnu kontaminaciju.
"Naše konvencionalno odvraćanje više nije uvjerljivo, pa ćemo se morati više oslanjati na nuklearno oružje", kaže Hamish de Bretton-Gordon, bivši zapovjednik Združene kemijske, biološke, radiološke i nuklearne pukovnije britanske vojske. "A ako se strateško nuklearno oružje upotrijebi, odgovor će biti isti: trenutačna eskalacija prema masovnoj, globalnoj nuklearnoj razmjeni - armagedonu."
SAD je nakon Hladnog rata povukao gotovo svo svoje taktičko nuklearno oružje iz Europe. Oko 100 bojevih glava pohranjeno je u NATO-ovim zračnim bazama u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj i Nizozemskoj.
"Ako bismo imali taktičke nuklearne snage, to bi natjeralo Putina da dvaput razmisli prije nego što nas napadne konvencionalno te bi poništilo učinak njegovog taktičkog nuklearnog oružja - i spriječilo ga da drži mnoge NATO-ove zemlje kao taoce", kaže de Bretton-Gordon.