"Grgić je temeljitom analizom rukopisa i usporedbom s brojnim drugim rukopisima u europskim knjižnicama uvjerljivo dokazao da se ta književna vrsta osobnoga molitvenika, za osobe koje nisu u kleričkom staležu, prvi put pojavljuje u Zadru, govotovo dva stoljeća prije nego u ostalom dijelu Europe", izjavio je Kolanović.
Po Kolanovićevim riječima također je pokazao kako u vrijeme kad je izrađen taj časoslov kao i časoslov opatice Većenege, druge opatice samostana sv. Marije, a to je razdoblje 1066. do 1090., primorski dio Hrvatske bio u središtu europskoga kulturnog života.
"Časoslov opatice Čike", koji je nastao u skriptoriju sv. Krševana, ima 153 lista, a izvornik se čuva u jednoj knjižnici u Oxfordu, poput mnogih drugih rukopisa koji su u 16. i 17. stoljeću dospjeli u knjižnice diljem Europe.
Sadržava tri tipa tekstova - časoslove u čast blažene Djevice Marije, osobne molitve i poučne tekstove. Pisan je prekrasnom beneventanom, specifičnim pismom za samostane od 11. do 13 stoljeća na području pod utjecajem montekasinske opatije.