Prije dvadesetak dana završilo je saslušavanje kandidata za 10 mjesta u Ustavnome sudu.
Mandat 10 od 13 aktualnih sudaca istječe za manje od mjesec dana, a dogovora vladajućih i oporbe još nema. Hoće li biti izabrani novi ili slijedi ustavna kriza?
Članovi saborskog odbora kažu da su izrazito zadovoljni kandidatima i da je ljestvica za mjesto Ustavnog suca podignuta vrlo visoko. Za izglasavanje ustavnih sudaca u saboru je potrebna dvotrećinska većima.
Krajem prosinca nas očekuju predsjednički izbori pa se postavlja pitanje prijeti li ustavna kriza uoči toga. O tome se večeras pričalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Gosti su bili Ivan Malenica, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (HDZ); Saša Đujić, potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (SDP); Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica stranke GLAS i Igor Peternel, saborski zastupnik stranke DOMiNO.
HDZ-ov Malenica: Petak je dan D, nadam se dogovoru idući tjedan
Ivan Malenica rekao je da nije točno da vladajući čekaju zadnji čas pa da oporbu dovedu pred gotov čin te da bude varijanta uzmi ili ostavi.
"Mi smo upravo danas poslijepodne kontaktirali predstavnika SDP-a i predložili da se prvi sastanak i konzultacije održe u petak, kada bismo razgovarali o budućem sastavu Ustavnog suda. Petak je dan D na koji ćemo iznijeti prijedloge s jedne i s druge strane i ja se nadam da ćemo u nekom razumnom roku, već sljedeći tjedan postići dogovor oko budućeg sastava Ustavnog suda", naveo je Malenica.
Na natječaj su se prijavila 62 kandidata. Na pitanje ima li HDZ neke preferencije te mogu li otkriti neko ime, Malenica je rekao da je, bez obzira na nekakvu možda i negativnu percepciju i negativne konotacije koje su bile neopravdano vezane za Ustavni sud, javni poziv za suce Ustavnog suda privukao jako velik broj kvalitetnih kandidata i prije svega stručnjaka.
"Vjerujem da ćemo među tih 62 kandidata pronaći i postići određeni dogovor oko 10 novih sudaca Ustavnog suda", rekao je Malenica.
Na pitanje voditelja emisije koji su njihovi kandidati Malenica je rekao da ne bi isticao tko su njihovi prijedlozi. Na inzistiranje voditelja na pitanju hoće li Dražen Bošnjaković biti izabran, Malenica je rekao da je on dobar kandidat koji ima iskustvo i rada u odvjetništvu i u upravljanju ministarstvom.
"Vidjet ćemo kada krenu razgovori s predstavnicima oporbe. Ne bih ovdje sad špekulirao tko će biti u našem prijedlogu, kao što pretpostavljam neće reći ni kolega s druge strane", izjavio je Malenica.
SDP-ov Đujić: Petak je dan A, a hoće li biti dan D, vidjet ćemo
Saša Đujić dobio je isto pitanje - tko su njihovi kandidati.
"Naši kandidati će biti poznati nakon razgovora. Neodgovorno bi bilo danas spominjati imena", rekao je Đujić.
Upitan je hoće li njihovi prijedlozi biti Andrej Abramović i Lovorka Kušan.
"Oni su potencijalni kandidati kao i drugi u 62 kandidata. Mi ćemo sutra, kao lijevoliberalna oporba koja je ušla u ovu priču prije ljeta zajednički i dogovorili se da nastupamo zajednički, imati sastanak gdje ćemo definirali naših prvih pet prijedloga. Među kandidatima ima više od 10 kvalitetnih ljudi koji bi mogli biti naši prijedlozi i sigurno više od 10 kvalitetnih kandidata, za koje očekujemo da će se neki od njih naći u prijedlogu HDZ-a koji bi bili jako dobri budući ustavni suci", istaknuo je Đujić.
Rekao je da oni kao lijeva oporba prvo moraju dogovoriti svoj stav, svoju taktiku i usuglasiti imena između sebe, a onda će u petak s kolegama iz HDZ-a koji su ih danas kontaktirali krenuti u razgovore te uskoro potom upoznati javnost.
"Petak je što se nas tiče dan A, a hoće li će biti dan D, to ovisi puno i o prijedlozima i o samoj dinamici razgovora", naglasio je Đujić.
Na pitanje postoji li mogućnost da dođe rok 7. prosinca a da ne budu izglasani suci Ustavnog suda. Đujić je odgovorio da uvijek postoji ta mogućnost.
"Nadam se da do nje neće doći", rekao je.
O činjenici da HDZ očekuje da će nastaviti imati većinu među ustavnim sucima Đujić je rekao da se zna da sada biraju 10 sudaca Ustavnog suda.
"Imamo načelni dogovor kao lijevoliberalna opozicija da ćemo mi prema vladajućoj većini predložiti svojih pet kandidata. Isto tako očekujemo da oni nama predlože svojih pet kandidata. Kad se usuglasimo oko tih deset imena, onda kao odbor koji je jedini legitimni predlagatelj idemo prema Hrvatskom saboru s onim brojem kandidata koji se bira i da se to izabere. Ako se dogovorimo, bit će izabrani, ako ne, ne. Ali sad, tko će imati većinu, ja ne bih sad radio te analize", kazao je Đujić.
Mrak Taritaš: Ustavni suci moraju biti svjetonazorski različiti
Komentirajući tezu svjetonazorske podjele ustavnih sudaca, kao i "naši kandidati", "vaši kandidati" Anka Mrak Taritaš je rekla kako je oporba već u nekoliko navrata rekla da su odradili razgovore i da se ne smije dovesti u situaciju ustavne krize.
"Ne želimo da za to u nijednom trenutku bude kriva oporba jer nije kriva, jer smo upozoravali da je potrebno da se izabere."
Naglasila je da se od prijavljenih 62 kandidata mogu složiti dva ustavna suda jer su kvalitetni kandidati.
"Duboko se nadam da ovu priliku nećemo propustiti i da ćemo imati kvalitetan Ustavni sud. Ali Ustavni sud jednako tako moraju imati i suce koji su svjetonazorski različiti. Moraju biti različiti. Mi smo različiti. Građani imaju pravo birati različite. Ja nemam uopće problem da za Ustavnog suca bude netko tko ima konzervativna uvjerenja", navela je Mrak Taritaš.
Želim da poruka bude da ustavni suci nemaju neke terete i utege iza sebe, nego da iza njih stoji njihov stručni rad.
"Ja se ne moram složiti svjetonazorski s njima, ali moraju imati kvalitetan rad iza sebe. Mi ne smijemo dopustiti da izbor Ustavnih sudaca bude na temu ti, meni, ja, tebi. To se ne radi tako", istaknula je Mrak Taritaš.
Peternel: Ustavni suci moraju biti posvećeni Ustavu i osjećaju za pravdu, za ljudska prava
Igor Peternel, smatra kako je važno reći gledateljima da Ustavni sud nije dio sudbene vlasti.
"Ustavni sud jest u neku ruku političko tijelo. I naravno, slažem se s kolegicom, tu moraju postojati ljudi različitog svjetonazora. Oni moraju biti ljudi od struke, ali isto tako moraju u javnosti biti prepoznatljivi kao ljudi s visokim moralnim integritetom i jednostavno ugledni. To je, po mom mišljenju, bitno jer Ustavni sud mora imati povjerenje građana", rekao je Peternel.
Dodao je da su različiti načini biranja Ustavnog suda i da države biraju različito.
"Negdje samo izvršna vlast bira, kao u Kanadi ili u Japanu. Negdje biraju izvršna i parlament zajedno. To smo vidjeli kod nekih država da se pokazalo kao dobro. Negdje je samo parlament, a negdje biraju i parlament, sudbena vlast i izvršna vlast zajedno, kao što je to slučaju u Španjolskoj", pojasnio je Peternel.
Smatra kako je ključno da se to napravi tako da dobijemo Ustavni sud, gdje će ustavni suci obavljajući svoju dužnost ponašati kao ljudi koji su posvećeni isključivo Ustavu i osjećaju za pravdu, za ljudska prava, za sve ono što Ustavne vrednote garantiraju, a ne da provode stranačku politiku stranke koja ih je nominirala brinući se o tome hoće li dobiti sljedeći mandat.
"Mislim da je trenutno Ustavni sud je u popriličnoj krizi povjerenja što se tiče građana, da jednostavno ne ulijevaju povjerenje ti ljudi koji su članovi tog tijela te da će biti jako teško u idućem mandatu izboriti ponovno za povjerenje građana", naglasio je Peternel.
O odluci Ustavnog suda da na saborsku mirovinu ima pravo Savan Grabundžija
Neke odluke Ustavnog suda izazivaju reakcije u javnosti, a jedna od njih objavljena je danas. Ustavni sud odlučio je da bivši ministar prometa tzv. Republike Srpske Krajine Savan Grabundžija, koji danas živi u Pančevu, ima pravo na saborsku mirovinu u Hrvatskoj, iako mu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ranije odbio zahtjev.
Malenica je ovu odluku komentirao kao paradoksalnu, ali ističe da suci Ustavnog suda odlučuju isključivo na temelju ustava i zakona, ne ulazeći u sve okolnosti i detalje svakog slučaja.
Đujić se slaže s Malenicom da odluka vjerojatno jest u skladu sa zakonom, ali smatra da nije normalna. Kritizira institut povlaštenih mirovina za političare, naglašavajući da je bio jedan od zastupnika koji su 2011. podržali ukidanje saborskih mirovina na inicijativu Zorana Milanovića. Ističe kako zastupnici od 7. saziva nadalje više nemaju pravo na saborsku mirovinu, za razliku od ranijih godina kad je bio dovoljan samo jedan dan u Saboru. Također dodaje da većina građana ne zna da je SDP-ova vlada ukinula ovo pravo te ističe da je ukidanje bilo fer i opravdano.
Mrak Taritaš komentirala je izjavu Zorana Milanovića da nam ne treba Ustavni sud, ističući da su neke odluke suda političke, ali da je Ustavni sud nužan za zaštitu ljudskih prava i manjina. Naglašava važnost kvalitetnog sastava suda i poziva na veću transparentnost u radu. Također smatra da bi sjednice trebale biti javne te da bi članovi suda trebali imati veću interakciju s medijima. U zaključku, smatra da bi odluke Ustavnog suda trebale biti bolje provedene u praksi.
Peternel je komentirajući odluku Ustavnog suda rekao da je odluka zakonski ispravna, ali da on smatra da nije normalna i da problem leži u zakonu o aboliciji, koji je donio i pozitivan i negativan učinak. Ustavni sud, prema njemu, gubi povjerenje zbog svojih odluka u prošlosti, uključujući one o referendumu, izbornom zakonu i ponašanju tijekom COVID krize. Iako neki smatraju da odluke Ustavnog suda ne treba komentirati, Peternel naglašava da je važno komentirati ih jer su obvezujuće za saborske zastupnike.