ČETIRI nordijske zemlje, Danska, Norveška, Švedska i Finska, sustižu se međusobno u ublažavanju, pa čak i ukidanju svih epidemioloških mjera. Sve ukazuje da najkasnije 1. ožujka na europskom sjeveru više neće biti nikakvih pandemijskih ograničenja.
Istodobno se u sve četiri nacije pandemija i dalje traje, još uvijek se umire od covida-19, a osim u Finskoj zaraza omikronskim sojem višestruko je veća nego u Hrvatskoj.
Švedska
U četvrtak ujutro švedska premijerka Magdalena Andersson najavila je da će ionako blage restrikcije biti potpuno ukinute 9. veljače. Andersson je istaknula da pandemija nije završena, ali da je s omikron sojem ušla u potpuno novu fazu koja omogućuje povratak normalnoj svakodnevici.
"Bolje razumijevanje omikron soja, stabilno stanje u zdravstvenom sustavu i snažan rast stope cijepljenja znače da možemo ponovno živjeti kao i prije. Broj pacijenata s covidom-19 na intenzivnom liječenju je stabilan, iako imamo ogromno širenje zaraze", rekla je Andersson na današnjoj konferenciji za novinare.
Danska
Švedska je time krenula putem Danske, koja je još 1. veljače, prva u Europskoj uniji, također ukinula sve epidemiološke mjere. Zvuči paradoksalno, ali upravo Danska u posljednjih 14 dana ima najveću incidenciju zaraze u Europi (10.461 na 100.000 stanovnika), no smrtnost od covida-19 je niska i bolničkih sustav nije preopterećen pacijentima s koronavirusom.
Osim toga, Danska ima i prilično visoku stopu cijepljenja, kao uostalom i cijela nordijska regija. Gotovo 82 posto danske populacije primilo je dvije doze cjepiva protiv covida-19, a preko 60 posto cijepljeno je s tri doze. U takvoj situaciji, bez ikakvih mjera i s visokom stopom cijepljenja, omikron soju ostaje dosta prostora za širenje, ali ne i za ometanje funkcioniranja društva. Zato ni Danska, ni njeni nordijski susjedi ne namjeravaju uvoditi obavezno cijepljenje, čemu je ovih dana pribjegla Austrija.
"Ne vjerujem u obavezno cijepljenje. Radi se o farmaceutskoj intervenciji s mogućim nuspojama. Svaki zdravstveni autoritet mora to prepoznati. Mislim da pretjerano forsiranje izaziva reakciju, posebice kad su cjepiva u pitanju", objasnio je za CNN direktor danskog Zavoda za javno zdravstvo Søren Brostrøm.
Norveška
Norveška nije odredila rok za potpuno ukidanje svih epidemioloških mjera, ali je 1. veljače nastavila s ublažavanjem. Razdoblje karantene skraćeno je sa šest na četiri dana, ukinuo je testiranje pri ulasku u Norvešku, nema više ograničenja u javnim okupljanjima, kao ni većine ostalih restrikcija.
"Morat ćemo živjeti s visokom razinom zaraze. Moramo prihvatiti da će se većina nas zaraziti tijekom ove godine, možemo samo osigurati da se ne zarazi previše ljudi u isto vrijeme", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Støre, upozorivši da pandemija nije gotova ni u Norveškoj, ni u svijetu.
Finska
Finska premijerka Sanna Marin smatra da njena zemlja zaostaje u razvoju epidemije dva tjedna u odnosu na nordijske susjede, pa je u srijedu najavila da će restrikcije početi popuštati 14. veljače, s namjerom da ih do 1. ožujka potpuno ukine.
"Složili smo se da je 14. veljače rok za popuštanje ograničenja. To nam daje malo vremena da pratimo razvoj situacije u Danskoj i Norveškoj nakon što se tamošnja društva otvore", rekla je Marin, zaključivši da se opterećenje zdravstva stabiliziralo unatoč omikronskom valu, te da ograničenja stoga više nisu presudna.
Iako nordijske zemlje imaju snažne zdravstvene sustave i mogu se pohvaliti dugim očekivanim životnim vijekom i solidnim općim zdravljem populacije iz pretpandemijskog razdoblja, ono što je ponajprije omogućilo povratak normalnoj svakodnevici čak i usred omikronskog vala je visoka stopa cijepljenja protiv covida-19.
Stopa cijepljenja opće populacije s dvije doze kreće se od 73 posto u Norveškoj do gotovo 82 posto u Danskoj, a u sve četiri nordijske nacije najmanje polovica odrasle populacije dobila je i treću dozu. Cjepiva su naročito dobro prihvaćena kod starije populacije, pa je tako u Švedskoj 75 posto starijih od 75 godina cijepljeno i trećom dozom.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavod za javno zdravstvo, Hrvatska je dosad uspjela cijepiti tek 51 posto ukupnog stanovništa s dvije doze, a booster dozu primilo je tek nešto više od 800.000 građana.