DVA prekrasna mlada risa, ovogodišnji mladunci u izvrsnoj kondiciji, snimljeni su danas na lokalnoj prometnici Crni Lug - Razloga, na samoj granici Nacionalnog parka Risnjak u Gorskom kotaru. Sretnik koji je imao zadovoljstvo vidjeti ih i snimiti s udaljenosti od svega nekoliko metara je Viktor Puškarić, istinski zaljubljenik u prirodu, Riječanin koji odnedavno ima i goransku adresu.
Pogledajte snimku!
Najveća europska divlja mačka
Ris je, uz medvjeda i vuka, jedna od prelijepih triju velikih europskih zvijeri i istovremeno najveća europska divlja mačka i uz Gorski kotar i Liku još je vrlo malo područja u Europi koja se mogu pohvaliti da čine njihov integralni i zajednički životni prostor.
Ris je uobičajeno visok do oko sedamdesetak centimetara, tijelo mu je dugačko oko 130 centimetara te ima dvadeset do trideset kilograma. Mužjaci su značajno veći i snažnije građe od ženki.
Love sve što mogu uhvatiti, pa čak i jelene
Žive samotnjačkim životom, ženke i mužjaci susreću se samo radi parenja, koje zna biti sve od siječnja do travnja, a ženka nakon sedamdesetak dana graviditeta koti na zaklonjenom mjestu dvoje do troje mladunaca, koji s njom ostaju idućeg proljeća. Prehranu risa čini, moglo bi se reći, doslovno sve što može uhvatiti, od sasvim malih životinja poput voluharica pa sve do srna i čak jelena, koje nakon ulova "sačekušom" pomno sakrije i zatim se njima hrani više dana.
Ris je jako važan za okoliš
Doktor veterine Vedran Slijepčević s Odjela za lovstvo i zaštitu prirode Veleučilišta u Karlovcu i iznimno angažirani terenski istraživač na međunarodnom projektu Life Lynx, koji se provodi radi zaustavljanja odumiranja dinarske i jugoistočno-alpske populacije risa, ističe da je ris kao jedan od vršnih predatora od ogromnog značaja za regulaciju drugih vrsta predatora, kako se nijedna vrsta u fauni ne bi pretjerano namnožila i tako negativno utjecala na druge vrste i ekosustav u cjelini.
Usporedba danas snimljenih risova (screenshotovi u boji) sa sasvim mladim risovima također snimljenima u Gorskom kotaru
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi šezdesetak risova te u Sloveniji još dvadesetak, što je značajan broj, ali je vrlo zabrinjavajuća njihova uska genetska raznolikost. Sve te jedinke, naime, nose obilježja samo šest jedinki iz posve zdrave, normalne populacije te je od iznimna značaja reintrodukcija novih jedinki iz zdrave karpatske populacije - dosad su od tamo u okviru projekta Life Lynx u Hrvatskoj nastanjena tri, a u Sloveniji četiri risa, koji bi trebali imati snažan utjecaj na zdravlje, kondiciju i uopće budućnost vrste na tim područjima, a projekt se provodi i dalje.
Današnja snimka je posebno važna
Značaj današnjeg video-"ulova" naročito je važan jer, istaknuo je dr. Slijepčević, ta dva mladunca ne pripadaju dosad poznatim mladim jedinkama koje su ove godine na ovom području zabilježene promatranjima, odnosno nisu, među pet dosad poznatih mladunaca, što iznimno raduje jer je relevantan pokazatelj zdravog rasta ovdašnje populacije.
Viđanja risa u Gorskom kotaru sve su češća te je i sam potpisnik ovog teksta prije samo desetak dana zatekao odraslu životinju u lovu na mladu košutu. Nažalost, bila je noć, prilično velika udaljenost i nije bilo moguće učiniti ni foto ni video-prilog, kao što je danas uspjelo sretnom zaljubljeniku u prirodu.