U SVJETLU energetske krize u Europi čelnici vlada osam baltičkih zemalja danas su u Kopenhagenu dogovorili sporazum velikog širenja energije vjetra.
Zemlje uključene u sporazum žele povećati svoje morske kapacitete sedam puta, na gotovo 20 gigavata do 2030. godine, prema zajedničkom priopćenju.
Danska premijerka: Putin koristi energiju kao oružje
Uz čelnike Danske, Finske, Estonije, Latvije, Litve i Poljske, njemački kancelar Olaf Scholz i švedska premijerka Magdalena Andersson također su potpisali sporazum.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje i doveo je Europu na rub energetske krize", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen na konferenciji za medije. Zbog ruskog rata protiv Ukrajine, ali i zbog klimatske krize, potrebne su "ambiciozne odluke".
"Predani smo učvršćivanju naše energetske suradnje i energetske otpornosti", piše u sporazumu. Do ovog trenutka ove zemlje traže brže odobrenje procedura koje se tiču projekata energije vjetra. Potencijal vjetroelektrana na Baltičkom moru je ukupno 93 gigavata.
Von der Leyen: Energija vjetra u Baatičkom moru dovoljna za 6 milijuna kućanstava
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je otputovala na energetski summit. Energija vjetra u Baltičkom moru mogla bi pokriti energetsku potrošnju 6 milijuna kućanstava do 2030. godine, izjavila je.
U svibnju Danska je već bila domaćin summita o energiji vjetra u Sjevernom moru.
U to vrijeme Scholz i njegovi kolege iz Danske, Belgije i Nizozemske dogovorili su se učetverostručiti svoje morske kapacitete do 2030. godine i zajedno dosegnuti 65 gigavata. Do 2050. godine kapacitet bi se u Sjevernom moru trebao povećati na 150 gigavata.