PROFESORICA Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti bila je gošća N1 Studija uživo.
Na početku se osvrnula na trenutnu situaciju s ratom u Ukrajini.
"U onoj početnoj fazi rata smo svi nekako mislili da je riječ o vrlo kratkoj operaciji i kratkotrajnom ratu. Sada, nakon 6 mjeseci, cijelu situaciju gledamo potpuno drugačije. Na samom početku cilj je bila dekapitacija vodstva Ukrajine i stvaranje svojevrsnog kvislinškog režima u Ukrajini, kada to nije uspjela, Rusija se okreće na istočno i južno bojište. Ako promatramo neku interaktivnu kartu, preko ljeta je bio taj neki pozicijski rat, gdje nije bilo previše promjena na samom ratištu. Sada imamo nekakvu najavu kontraofenzive", rekla je.
Što se tiče diplomatskih pregovora, ističe da smo se u prvoj fazi rata svi nadali da će obje strane sjesti za stol.
"I Macron je htio biti arbitar, pa i Erdogan. Mnoge zemlje su nastojale posredovati. Sada, u ovoj fazi, ne vidimo mogućnost diplomatskih pregovora. Rusija bi sada sjedanjem za stol na neki način priznala poraz, dok bi Ukrajina isto tako priznala gubitak skoro petine svog teritorija. U ovom trenutku, osim dogovora koji su postignuti u izvozu žitarica, ne vidim neku mogućnost diplomatskih pregovora", kazala je.
Isporuka plina Europi
Luša napominje da je ruska agresija otvorila cijeli niz pitanja i pozicioniranja u međunarodnim političkim odnosima.
"Vidimo pozicioniranje i jačanje odnosa unutar Europske unije. Na samom početku pokazano je doslovno neočekivano jedinstvo Europske unije. Sada imamo situaciju, na neki način, unisonog djelovanja. Europska unija je pokazala u većini slučajeva jedinstvo i pokazala se kao snažan akter u međunarodnim političkim odnosima, ali akter koji treba podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Ono što je evidentno je da SAD dugoročno ne može voditi ovakvo prisustvo i na europskom kontinentu i na azijskom kontinentu. Sankcije su sigurno naštetile Rusiji, ali i Europi", govori.
"Svi najavljuju hladnu i jako tešku zimu što se tiče energenata. Ovo ljeto je Scholz išao u Kanadu da bi razgovarao o nekim alternativama. Njemačka je počela s redukcijama struje, napunila je svoje spremnike nafte i plina. Sada kad je Rusija isključila dotok plina kroz Sjeverni tok, ostaje pitanje dugoročne energetske opskrbe Europe. Tu se Europa ogolila jer nije dugoročno razmišljala", dodaje.
Kratko se osvrnula i na to može li doći do dogovora Hrvatske i Mađarske oko Ine. Profesorica kaže da i u ovoj ratnoj situaciji u prvi plan izlaze interesi svake države. "Orban se postavio kao i mnogo puta dosad, to je politika koju on promovira - mađarski nacionalni interesi prije svega. On sebi osigurava unutarnju političku podršku", rekla je.
Odnosi Srbije i Kosova
Luša ističe da bilo kakva eskalacija odnosa između Srbije i Kosova predstavlja veliku prijetnju Europi dok se vodi rat između Rusije i Ukrajine.
"Bilo kakva nestabilnost se može preliti na regiju. Berlinski proces nije polučio rezultate koji su mnogi očekivali da hoće. SAD se tek nedavno ponovno uključuje u regiju. Biden je ponovno vratio Balkan u centar američkog interesa.
Ono što je opasno je činjenica da je jako teško postići ikakav kompromis. Ovo je samo jedan segment vezan uz registarske tablice i vezan uz prelazak granice s osobnim dokumentima. Ovaj dogovor je korak naprijed u smislu nekakvog suživota i boljih odnosa među stanovništvom na sjeveru Kosova", smatra profesorica.