VRIJEDNOST američkog dolara prema košarici valuta i dalje raste pa je dosegnula najvišu razinu u 20 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103.56 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103.28 bodova.
Sinoć je u jednom trenutku dosegnuo 103.93 boda, najvišu razinu od kraja 2002. godine.
Podršku dolaru pružaju najave agresivnog povećanja kamata Feda i nestabilnost na financijskim tržištima, što mnoge ulagače navodi na potragu za sigurnijim utočištem za kapital.
Zahvaljujući tome, dolar je prema košarici valuta na putu dobitka u ovom mjesecu za više od 5 posto, što nije zabilježeno još od 2012. godine.
Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 129.65 na 130.50 jena, novu najvišu razinu u 20 godina.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku pa je cijena eura skliznula na 1.0515 dolara, novu najnižu razinu u pet godina, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.0525 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0.55 posto, na 107.00 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.60 posto, na 104.65 dolara.
Azijske burze prate rast Wall Streeta
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no i dalje su na putu mjesečnih gubitaka.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0-7 posto, no i dalje je na putu najvećeg mjesečnog gubitka u gotovo dvije godine - oko 7 posto.
Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0.4 i 2 posto. U Japanu se zbog praznika danas ne radi.
Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 1.85 posto, dok je S&P 500 skočio 2.47, a Nasdaq indeks 3.06 posto.
To se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica tehnoloških kompanija, pa su i na azijskim burzama jutros dionice tih kompanija, kao što je južnokorejski Samsung, među najvećim dobitnicama.
No, trguje se suzdržano jer su američki terminski indeksi trenutno u minusu, što znači da bi danas mogli izgubiti dio jučerašnjih dobitaka.
Posljedica je to oštrog pada cijena dionica Amazona i Applea u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta i objave njihovih poslovnih rezultata.
Cijena Amazona potonula je 10 posto jer su rezultati u prvom tromjesečju razočarali ulagače, dok je dionica Applea pojeftinila više od 3 posto.
Apple je, doduše, u proteklom kvartalu ostvario veće prihode i zaradu nego što se očekivalo, no poručio je da očekuje usporavanje prodaje i da ima problema s nabavnim lancima.
Nastavlja se nesigurno trgovanje
Nastavlja se nestabilno trgovanje, kakvo je obilježilo početak ove godine.
Posljedica je to rata u Ukrajini, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i visoke inflacije.
Nakon golemih fiskalnih i monetarnih mjera usmjerenih na podršku gospodarstvu u koronakrizi, inflacija posljednjih mjeseci doseže razine kakve nisu viđene desetljećima.
Zbog toga je američka središnja banka na sjednici u ožujku povećala kamate prvi put od 2018. godine, za 0.25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0.50 postotnih bodova.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.
A to bi moglo dodatno usporiti gospodarstvo. Jučer je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao 0.4 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 1.4 posto na anualiziranoj razini.
To je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine. A to je potpuno neočekivano, s obzirom da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da će BDP porasti oko 1 posto.
Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer su zbog širenja koronavirusa već tjednima 'zatvoreni' Šangaj i neki drugi gradovi.
Doduše, vlasti u Šangaju postupno popuštaju restriktivne mjere, no 'zatvara' se sve više škola i javnih ustanova u Pekingu.
Restriktivne mjere, u skladu s politikom 'nulte tolerancije' covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.
S obzirom da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, posebice investicijama u infrastrukturu.