Foto: Luka Šangulin / Index
HRVATSKO gospodarstvo u pozitivnoj je fazi ciklusa, no stope rasta su još uvijek preslabe da bi se dogodio stvarni preokret i povećalo zapošljavanje. Deseci tisuća građana svake godine odlazi u inozemstvo za boljim poslom i perspektivom, a usprkos rekordnoj turističkoj sezoni, jedan segment turizma - zdravstveni turizam - koji može osigurati dobro plaćane, cjelogodišnje poslove, nedovoljno je razvijen.
Prošlog mjeseca u Zagrebu je održan Investicijski forum zdravlja i turizma na kojem su sudjelovali brojni inozemni investitori zainteresirani za projekte zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
Inicijator ovog foruma, dr. sc. Miljenko Bura, koji već godinama zagovara razvoj ovog sektora, u razgovoru za Index otkriva koje bi koristi Hrvatska mogla imati kada bi razvila zdravstveni turizam.
Zakonska ograničenja onemogućuju ulaganja u zdravstveni turizam
Dr. Bura kaže da nosioci zdravstvenog turizma moraju biti privatne zdravstvene ustanove, no da postoje zakonska ograničenja koja onemogućuju ulaganja. Na primjer, u zdravstvenom zakonodavstvu zdravstveni turizam uopće ne postoji kao pojam.
"Mislim da, što se tiče zdravstvenog turizma, nismo na početku, ali nismo ni razvijeni. Ima privatnih i najčešće pojedinačnih nastojanja, ali i prepreka, stvari se sporo kreću. Zakonska regulativa još nije donesena, iako smo je još prije više godina usuglasili između dva odgovorna ministarstva. Sad je samo pitanje procedure, izmjene zakona. Problem je što u zakonodavstvu nemamo definiran zdravstveni turizam kao pojam, što naravno predstavlja problem za sve koji se bave time. Nosioci zdravstvenog turizma će biti, i moraju biti, privatne zdravstvene ustanove. U dijelu lječilišnog turizma-toplica veliki potencijal je i u javnim ustanovama gdje su značajni neiskorišteni kapaciteti već sada, ali treba odlučiti na državnom nivou što će biti sa sadašnjim toplicama koje su u vlasništvu županije. U tom smislu nemamo razrađeno tko se može baviti time i pod kojim uvjetima. Nemamo niti rješenja u zakonu koja dozvoljavaju da se osnivaju privatne velike bolnice. To je danas svedeno na tzv. specijalne bolnice koje imaju jednu ili dvije specijalnosti. A ne možemo ni vi ni ja osnovati bolnicu s, naprimjer, 10 specijalizacija ili opću bolnicu sa svim specijalnostima. To su zakonske prepreke i bilo koji investitor koji želi otvoriti bolnicu - ne može", kaže dr. Bura.
Hrvatska od zdravstvenog turizma trenutno ima prihode od oko 300 milijuna eura. Kada bi se napokon pokrenuli projekti i prilagodila zakonska regulativa, već kroz dvije-tri godine mogli bi dosegnuti prihode od milijardu eura. Strategije postoje, no kao što je u Hrvatskoj često slučaj, nakon što država donese neku strategiju, ona se ne provodi.
"Postoji strategija razvoja zdravstva, postoji strategija razvoja turizma, a napravljen je i akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, no problem je što nema implementacije, realizacije... Nema praćenja tog akcijskog plana, da se vidi što je realizirano, a što nije. Dokumenti postoje, a jedino, kao što sam već rekao, trebalo je promijeniti zakon kako bi se omogućile prave investicije. Nemamo toliko područja koje je usporedivo s potencijalom zdravstvenog turizma. Specifičnost zdravstvenog turizma, odnosno ono što ga stavlja u sferu prave gospodarske djelatnosti, je njegova multiplikativnost, on pokreće puno toga, puno servisa i sektora. U zdravstvenom turizmu imamo bitno drugačiju klijentelu nego što je u ovom našem ljetnom turizmu, gdje imamo mlade ljude s djecom koji zapravo i ne konzumiraju puno. Zdravstveni turist ima puno više zahtjeva, s njim se puno više treba baviti, uključuje puno više servisa. Oni traže isplaniranost od jutra do navečer, da ih se vodi, da ih se prati, a to znači da im sve te usluge možete naplatiti. To su neusporedive kategorije. Oni koji dolaze zbog medicinskog tretmana, svaki od njih potroši sedam do osam tisuća eura. To su iskustva iz Turske. To je neusporedivo s onim što danas imamo u sferi turizma", kaže dr. Bura.
Ipak, neke zdravstvene usluge uspjele su se razviti i privući korisnike iz inozemstva. To se pogotovo odnosi na stomatologiju, tako da se Hrvatska našla na europskoj mapi kao jedna od destinacija dentalnog turizma. Dr. Bura procjenjuje da bi se u zdravstvenom turizmu moglo zaposliti oko 200 tisuća ljudi, što je vrlo važno, pogotovo ako se uzme u obzir da imamo vrlo nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika.
Zdravstveni turizam može otvoriti 200 tisuća radnih mjesta
"Najveći rast zabilježili smo u stomatologiji. Hrvatska postaje destinacija dentalnog turizma u europskim razmjerima. Međutim, i u tom dijelu ne postoji potpora države i veća organiziranost. Sadašnja potpora je dovoljna za puzajući rast, no strateško opredjeljenje prema zdravstvenom turizmu traži puno više. Mislim da moramo gledati ukupno gospodarsko stanje u zemlji - gdje su te mogućnosti da ostvarimo najveći rast. Zdravstveni turizam u tom dijelu ima jako veliku mogućnost, pogotovo ako zdravstveni turizam shvatimo u najširem smislu - da je to velika mobilizacija radne snage, i možemo koristiti turističke resurse tijekom cijele godine. Ne samo zbog nezaposlenih nego i zbog omjera zaposlenih i umirovljenika, trebamo barem 200 tisuća radnika. Gdje možemo dobiti kvalitetnih 200 tisuća cjelogodišnjih radnih mjesta ako ne u zdravstvenom turizmu? Na tom nivou treba razmišljati", kaže dr. Bura.
Razvoj zdravstvenog turizma mogao bi pridonijeti i zadržavanju liječnika u Hrvatskoj. Mnogi od njih nakon višegodišnjeg, relativno skupog školovanja, karijeru razvijaju u inozemstvu. No dr. Bura smatra da nije samo veća plaća razlog odlaska nego nedostatak perspektive, što vrijedi za liječnike, ali i za sve ostale.
"Ja namjerno ne govorim samo o zadržavanju liječnika jer ovih 200 tisuća radnih mjesta, to će biti 1000 ili 1500 liječnika i 3000 ili 5000 medicinskih sestara, međutim ova ukupna zaposlenost, ona je u svim drugim servisima... U ovoj cijeloj situaciji ispada da doktori idu za velikom plaćom, no oni, kao i mnogi drugi, idu za perspektivom. Mi s ovim puzajućim rastom ne možemo stvoriti perspektivu za nikoga. Imamo ozbiljno bolesno gospodarstvo i trebamo naći ono što je zdravo i naći adekvatne mjere. To je ono što zdravstveni turizam stavlja u sam vrh mogućnosti. Poznato je da imamo jako veliki broj turista iz Austrije i Njemačke. Nema nikakvog razloga da mi onima koji dolaze 40 ili 50 godina ne ponudimo drugi dom ovdje. Oni poznaju Hrvatsku, nivo usluge, međutim, mi nemamo takve programe. Interes postoji, samo kapaciteti nisu priređeni i ponuđeni. Sve te toplice koje stoje slabo iskorištene, neuređene. Drugi oko nas su to napravili. Zašto je Slovenija mogla postati destinacija lječilišnog turizma, a mi smo izgubili i ono što smo imali prije nekoliko desetljeća? Planovi postoje, sve je to zapisano, ali nemamo sustavnosti u provedbi. Kad ponudimo projekte, program razvoja naših toplica, i da se vidi da mi to želimo raditi, sasvim je sigurno da bi se pojavili zainteresirani investitori. Ako imamo lance bolnica koje su napravljene u Rumunjskoj ili Bugarskoj, nema razloga zašto ne bi bile i u Hrvatskoj", kaže dr. Bura.
Na prošli mjesec održanom Investicijskom forumu vidljiv je bio interes stranih investotora za ulaganja u ovo područje. Novac nije problem, ali interesiraju ih pripremljeni projekti s "čistim papirima" i jasnim uvjetima.
"Na Investicijskom forumu imali smo jako izražen interes za ovo područje investiranja iz različitih zemalja Europe, ali i Amerike i Kine. Konkretni investitori i developeri zainteresirani su za pripremljene projekte. Očekujemo sljedećih mjeseci konkretne razgovore koje ćemo voditi s njima kako bi im do kraja prezentirali pripremljene projekte. To je velika šansa i za projekte u kojima je država vlasnik i nosioc da ih priredi u svim detaljima, prije svega čistog vlasništva i jasnih urbanističko-arhitektonskih uvjeta u svakom od tih projekata. U tom dijelu projekata spremni smo i konzultantski pomoći da to budu dobri i pripremljeni projekti. Isto tako pozivamo vlasnike projekata koji traže partnere ili investiture da iskoriste ove dobre okolnosti koje smo kroz forum otvorili", kaže dr. Bura.