Tvrtke koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva su "gospodari klimatskog kaosa" i trebalo bi im u svakoj zemlji zabraniti oglašavanje, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
U velikom govoru u New Yorku António Guterres je pozvao medije da prestanu omogućavati "uništenje planeta" uzimanjem novca za oglašavanje od industrija fosilnih goriva, upozoravajući da se svijet suočava "s vremenom klimatske krize".
"Mnoge vlade ograničavaju ili zabranjuju oglašavanje proizvoda koji štete ljudskom zdravlju, poput duhana", rekao je. "Pozivam sve zemlje da zabrane oglašavanje kompanija za fosilna goriva", dodao je.
Guterres je objavio nove podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji pokazuju da postoji 80% šanse da će planet prijeći granicu zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijska vremena u sljedećih pet godina.
"Igramo ruski rulet s našim planetom. Treba nam izlazna rampa s autoceste u klimatski pakao. Mi ljudi imamo ogroman utjecaj. Nismo samo u opasnosti - mi smo opasnost", dodao je.
"Prestanite plaćati reklame za fosilna goriva"
"Gospodari klimatskog kaosa - industrija fosilnih goriva - zgrću rekordnu dobit i uživaju u bilijunima subvencija koje financiraju porezni obveznici", rekao je. "Sramotno je da su najranjiviji ostavljeni na cjedilu i očajnički se bore s klimatskom krizom koju nisu stvorili.
Ne možemo prihvatiti budućnost u kojoj su bogati zaštićeni u klimatiziranim mjehurićima dok je ostatak čovječanstva suočen sa smrtonosnim vremenskim prilikama u zemljama u kojima se ne može živjeti", upozorio je.
Guterres je napao tvrtke za fosilna goriva zbog njihovih "skromnih ulaganja u čišće oblike energije" i zbog "iskrivljavanja istine, obmanjivanja javnosti i sijanja sumnje" o klimatskoj znanosti. Pozvao je svjetske vlade na zabranu oglašavanja fosilnih goriva.
"Pozivam te tvrtke da prestanu djelovati kao pokretači planetarnog uništenja. Mi, narodi, moramo biti protiv zagađivača i profitera", rekao je. "Zajedno možemo pobijediti. Ali vrijeme je da lideri odluče na čijoj su strani."
50 vodećih znanstvenika: Globalno zagrijavanje ubrzava bez presedana
Globalno zagrijavanje ubrzalo je na razinu "bez presedana", a rok u kojem se ono mora ograničiti se približava, upozorilo je jučer pedeset vodećih znanstvenika u studiji. Kad se gledaju prosjeci po desetljećima temperatura je narasla za 0.26 stupnja od 2014. do 2023., stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Earth System Science Data.
U istom periodu prosječna površinska temperatura bila je za 1.19 stupnja viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje od 1850. do 1900. koje se uzima kao referentno. Radi se o velikom pomaku u odnosu na desetljeće prije toga, do 2022., kada je rast bio 1,14 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. "Zagrijavanje zbog ljudskog djelovanja raste razinom bez presedana" u zabilježenom razdoblju, upozorava studija.
Ona je dio serijala periodičkih klimatskih procjena pokrenutih kako bi se popunio jaz između izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih naroda koja se u prosjeku od 1988. objavljuju svakih šest godina.
Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se diplomati svjetskih država sastaju u Bonnu na klimatskim pregovorima uoči 29. skupa COP koji se održava u Bakuu. Ključnim Pariškim sporazumom iz 2015. države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz ambiciozniji cilj od 1,5 stupnja.
U izvješću se pokazuje da je ljudskom aktivnošću temperatura već narasla za 1.31 stupnja. Zagrijavanju doprinosi i pad broja zagađujućih čestica u atmosferi koje odbijaju dio sunčeve energije nazad u svemir, stoji u istraživanju. "Glavni razlog je smanjivanje zagađenja zraka, prvo u Europi i u Sjedinjenim Državama, a potom u Aziji, posebice Kini", rekao je Glen Peters iz norveškog centra za klimatska istraživanja CICERO.
Strože regulacije svjetske špedicije i manje korištenja ugljena pri dobivanju energije doveli su do pada emisija sumporovog dioksida, koji je imalo efekt hlađenja. Znanstvenici upozoravaju kako je globalno zagrijavanje najviše posljedica "emisija stakleničkih plinova na najvišim razinama u povijesti". Godišnje emisije između 2013. i 2022. iznosile su 53 milijardi tona ugljikovog dioksida i njegovog ekvivalenta u drugim plinovima, a taj je broj 2022. narastao na 55 milijardi tona.