Grenlandski premijer Mute Egede u svom je novogodišnjem obraćanju naglasio želju stjecanja neovisnosti od Danske, nekadašnjeg kolonijalnog vladara, što pokazuje značajnu promjenu retorike oko budućnosti arktičkog otoka.
Govor 39-godišnjeg premijera dogodio se nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump iskazao želju za vlasništvom i kontrolom nad Grenlandom. Egede kaže da želi suradnju Grenlanda s drugim državama. "Krajnje je vrijeme da sami napravimo taj korak i oblikujemo našu budućnost u pogledu toga s kim ćemo surađivati i tko će biti naši trgovinski partneri", rekao je.
Pokret za neovisnost proteklih godina jača na Grenlandu, dijelom i zbog novijih otkrića ponašanja danskih vlasti tijekom 20. stoljeća, poput prisilne kampanje kontracepcije šezdesetih.
Grenland dva puta odbio Trumpove pokušaje da kupi otok
Grenland, najveći otok na svijetu s populacijom od oko 60.000 stanovnika, bio je danska kolonija sve dok nije dobio samoupravu s vlastitim parlamentom 1979. godine. I dalje je teritorij Danske, pri čemu Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku politiku i obranu.
Pravo na proglašenje neovisnosti putem referenduma stekao je 2009. godine. Grenlandska vlada je 2023. predstavila svoj prvi nacrt ustava. "Povijest i trenutačne okolnosti pokazali su nam da suradnja s Kraljevinom Danskom nije uspjela u postizanju potpune jednakosti", kazao je Egede.
"Sad je vrijeme da naša zemlja poduzme idući korak. Kao i druge države u svijetu, moramo raditi na uklanjanju prepreka suradnjom. Njih možemo opisati kao okove kolonijalizma te krenuti prema naprijed", dodao je. Naglasio je da je na stanovnicima Grenlanda da odluče o neovisnosti, no nije otkrio kad bi se glasanje moglo održati.
Egede u govoru nije spomenuo Trumpa
Iako većina od 57 tisuća stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na životni standard. Grenlandska vlada je dva puta odbila Trumpove ponude da kupi otok, 2019. i ponovno prošle godine. Egede je poručio da je Grenland njihov, da nije na prodaju i nikada neće biti.
U svojem govoru nije spomenuo Trumpa ni SAD. Prijestolnica Grenlanda Nuuk bliža je New Yorku nego Kopenhagenu. Usprkos velikim zalihama minerala, nafte i prirodnog plina, gospodarstvo Grenlanda i dalje je krhko i veoma ovisno o ribarstvu i danskim subvencijama. Otok će održati parlamentarne izbore prije 6. travnja.
Zašto Trump želi Grenland?
Trump je na društvenim mrežama izjavio kako SAD smatra da su "posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nužnost" zbog nacionalne sigurnosti i globalne slobode. SAD već ima Pituffik, svemirsku bazu, na Grenlandu. Teritorij je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke zemne minerale i naftu, te zauzima strateški položaj za trgovinu dok velike sile nastoje proširiti svoj utjecaj u Arktičkom krugu.
Rusija posebno vidi tu regiju kao stratešku priliku. Trump je još 2019., tijekom svog prvog mandata, predložio kupnju Grenlanda, no plan nije realiziran.
Zbog porasta temperatura, procjenjuje se da je oko 28.000 četvornih kilometara ledenih ploča i glečera Grenlanda otopljeno tijekom posljednja tri desetljeća, što je područje približno veličine američke savezne države Massachusetts. To ima goleme posljedice za cijeli svijet. Ako se led u potpunosti otopi, Grenland bi mogao uzrokovati porast razine mora za čak sedam metara, prema NASA-i.
Povlačenje leda na Grenlandu moglo bi otvoriti područja za bušenje nafte i plina te za eksploataciju ključnih minerala, što je već izazvalo međunarodni interes i zabrinutost zbog mogućih šteta po okoliš. Osim toga, promet brodova u Arktiku povećao se za 37 posto tijekom posljednjeg desetljeća, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća, jer se morski led smanjio. Daljnje topljenje moglo bi otvoriti još više trgovačkih ruta.
Amanda Lynch, profesorica na Sveučilištu Brown, koja gotovo 30 godina proučava klimatske promjene u Arktiku, rekla je da bi nove trgovačke rute stvorene topljenjem leda mogle povećati rizik od ekoloških katastrofa. Brodovi iz nekih zemalja, kazala je, nisu dizajnirani za izdržavanje arktičkih uvjeta. "Izlijevanje nafte ili neka druga otrovna nesreća na toj ruti je neizbježna i možda se već dogodila, a da to ni ne znamo", rekla je.
Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su se Kina i Rusija dogovorile surađivati na razvoju arktičkih trgovačkih ruta.
"Prometne rute u Arktiku se mijenjaju zbog klimatskih promjena", rekao je Jose W. Fernandez, američki podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš. "To je nešto čemu posvećujemo sve više pažnje, a svaka nova administracija morat će se time baviti u budućnosti", dodao je.
Trump naziva klimatske promjene prevarom. Njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brien sugerirao je da su klimatske promjene jedan od razloga Trumpovog interesa za stjecanje Grenlanda. "Grenland je autoput od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država", rekao je za Fox News. "Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će postati ključna bojna zona budućnosti jer, kako klima postaje toplija, Arktik će postati put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala."