PO PREDVIĐANJU UN-ove međunarodne organizacije za migracije, zbog posljedica suša, poplava, požara i gladi povezanih s klimatskim promjenama, do 2050. godine će između 25 milijuna i milijardu ljudi biti prisiljeno napustiti svoje domove. I svi će morati nekamo otići, upozoravaju znanstvenici u časopisu Science.
Najizglednije je da će se raditi o oko 200 milijuna ljudi, prenosi časopis.
Ovaj golemi globalni egzodus može se ostvariti na dva načina: ili ćemo se odlučiti za kaotičan masovni bijeg kojim će se kazniti siromašni dio svijeta ili će to biti put do pravednijeg i održivijeg novog svijeta.
Grupa međunarodnih znanstvenika koji se zalažu za zaštitu okoliša smatra da je jedini način kojim se može izbjeći prvi scenarij - na vrijeme započeti planiranje neizbježnog "povlačenja" iz priobalnih gradova, prenosi portal Live Science.
"Suočeni s globalnim zagrijavanjem, porastom razine mora i klimatskim ekstremima koji pokazuju tendenciju jačanja, više ni ne postavljamo pitanje hoće li se neke zajednice morati povući iz priobalja da bi se spasile i izbjegle materijalnu štetu, već zašto, gdje, kada i kako će se realizirati povlačenje", napisali su autori rada.
"Već bismo se trebali početi povlačiti iz priobalnih područja"
Oni vjeruju da bi povlačenje iz priobalnog područja moglo biti prilika za revitalizaciju zajednica i preraspodjelu bogatstva na održiviji način. To bi mogla biti i prigoda da se subvencioniraju nove škole, bolnice i da se osigura povoljniji smještaj u sigurnijim regijama u unutrašnjosti, umjesto poduzimanja zakašnjelih koraka u rizičnim područjima, poput izgradnje skupih zaštitnih zidova blizu mora da bi se zaštitile zajednice čije su gradove i ranije opustošile snažne oluje.
"Na Grenlandu već ima dovoljno leda koji bi razinu mora mogao povećati za 7,6 metara, što bi moglo biti razarajuće za priobalna područja diljem planeta", kazao je CNN-u NASA-in oceanograf Josh Willis. "Već bismo se trebali početi povlačiti iz priobalnih područja jer ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u idućem stoljeću ili dva."
NASA možda posjeduje plan o ponovnom slijetanju na Mjesec, no sve se više pažnje posvećuje istraživanju planeta i priprema se za ono što nam slijedi. To i nije toliko neobično s obzirom na činjenicu da se na Grenlandu u jednome jedinom danu otopilo čak 12,5 milijarda tona leda.
Ovogodišnji 2. kolovoza ušao je u povijest kada je riječ o gubitku ledenih površina, a sve je posljedica velikog vala vrućine koji je pogodio Sjedinjene Države i Europu.
U malome grenlandskom selu Kulusuni NASA je postavila bazu za svoj znanstveni program te istražuje u kolikoj mjeri temperatura zraka utječe na otapanje ledenjaka, ali i na koji način to utječe na sve topliji ocean koji led otapa odozdo.
Promjene na Grenlandu utječu na cijeli planet
Promjene na Grenlandu utječu na cijeli planet jer milijarde tona leda koje se ondje otapaju podižu razinu mora u Australiji, Aziji, Europi i u Sjedinjenim Državama. Willis podsjeća da nas sve povezuje isti ocean.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su znanstvenici na jednom od najvećih grenlandskih ledenjaka, Helheimu, zamijetili 'jezero', a ustanovilo se da je cijeli ledenjak okružen toplom vodom, što nije zabilježeno nikada ranije. Naravno, ta će pojava ubrzati njegovo otapanje.
Helheim je u proteklih nekoliko godina privukao veliku pozornost upravo zato što je izgubio kilometre leda. Samo tijekom 2017. godine izgubio je površinu od tri kilometra, a prošle je godine otkrivena 'santa' koja se odvojila od ledenjaka.
I premda se evakuacija priobalnih zajednica ugroženih klimatskim promjenama neće dogoditi tako brzo, jedini način da se pripremimo za neizbježan globalni izazov je započeti planirati već sada. Odlazak od kuće nikada nije jednostavan, no uz dovoljno istraživanja, ulaganja i strateškog razmišljanja to i ne mora nužno biti katastrofa.