ELEKTRIČNA ENERGIJA uskoro bi mogla opet drastično poskupjeti, ako je suditi prema kretanjima njenih cijena na burzama u Budimpešti i Beču. To se primarno odnosi na cijenu električne energije koju plaćaju poduzetnici jer je za građane cijena električne energije u hrvatskoj praktički određena politički.
Cijena kilovatsata raste na 5 kuna
Trenutno većina poduzetnika plaća električnu energiju po cijeni od 3.64 kn/kWh, a građani manje od 1 kn/kWh. Poduzetnici koji su imali ugovorenu isporuku po cijeni iz prošle godine plaćaju 0.5 kn/kWh. A te cijene bi mogle brzo narasti jer naglo rastu na burzama diljem Europe.
Kontaktirali smo Hrvoja Bujasa, predsjednika Udruge Glas poduzetnika, za informacije "s terena". Nažalost, nema dobrih vijesti.
"Provjerili smo s članovima i izgleda da su neki već dobili nove ugovore po cijeni od 5 kn/kWh, a prije su plaćali 0.5 kn/kWh. Jedan član iz Čakovca, koji zapošljava 200 ljudi, plaćao je cca. 220.000 kuna mjesečno za struju, a sada će mu se mjesečni trošak popeti na cca. 2 milijuna kuna. S obzirom na situaciju, razmišlja o dijeljenju otkaza, pa čak i gašenju proizvodnje. Bojim se da će se u istoj situaciji naći mnogi poduzetnici diljem Hrvatske, pa je za očekivati da će biti prisiljeni podizati cijene i/ili dijeliti otkaze", rekao nam je.
HEP se opravdava rastom cijena
Obratili smo se HEP-u za pojašnjenje situacije. Pitali smo ih što poduzetnici mogu očekivati po pitanju novih cijena krajem ove godine i kroz 2023.
"Cijena električne energije na referentnoj burzi u Budimpešti za zadnji kvartal 2022. trenutno iznosi 785 EUR za MWh. Cijena isporuke električne energije za 2023. godinu trenutno iznosi 681 EUR za MWh", pojašnjavaju iz HEP-a.
"Ponude se, kao i kod ostalih opskrbljivača na hrvatskom tržištu, kontinuirano usklađuju s kretanjima cijena na burzi, te se utvrđuju za svaki novi ugovor u trenutku izrade ponude.
"Pritom kupci HEP Opskrbe mogu sklopiti ugovore o opskrbi s različitim rokom trajanja, od jedne do tri godine. S obzirom na trenutno stanje na tržištu električne energije, povoljnija se cijena ostvaruje sklapanjem ugovora na dulji rok. U slučaju da tržišna cijena u idućoj godini značajno padne, HEP Opskrba je spremna pregovarati o eventualnoj izmjeni komercijalnih uvjeta ugovora o opskrbi. Takav pristup možda nije uobičajen u standardnoj poslovnoj praksi, ali predstavlja veliki iskorak u poslovnoj suradnji s kupcima i benefit za njihovo poslovanje", odgovorili su nam.
Nagli rast cijena na burzama
Mađarska burza energetskih derivata (HUDEX) omogućuje trgovanje električnom energijom budućnosnicama, unaprijed za određeno razdoblje. To primjerice znači da je danas moguće kupiti struju za zadnja tri mjeseca ove godine, prva tri mjeseca 2023. godine, cijelu 2023. itd.
Ugovorima za četvrti kvartal ove godine (listopad, studeni i prosinac) se u petak 19. kolovoza trgovalo po cijeni od 659 EUR/MWh, ili 0.659 EUR/kWh. Za prva tri mjeseca sljedeće godine je cijena ugovora 667 EUR/MWh, ili 0.667 EUR/kWh.
Preračunato u kune, to znači da se potpisuju ugovori za isporuku električne energije po cijeni od otprilike 4.94 kn/kWh za kraj ove godine i nešto više od 5 kn/kWh za početak sljedeće godine. Burza u Budimpešti je najrelevantnija za Hrvatsku jer HEP određuje cijene prema kretanjima na njoj.
Podaci za burzu u Austriji pokazuju istu situaciju. Cijena ugovora za isporuku električne energije u zadnja tri mjeseca ove godine iznosi 668 EUR/MWh, ili 0.668 EUR/kWh. Za prva tri mjeseca 2023. cijena je 684 EUR/MWh, ili 0.684 EUR/kWh.
Preračunato u kune, potpisuju se ugovori po cijeni višoj od 5 kuna po kilovatsatu za kupnju električne energije u zadnja tri mjeseca ove godine i prva tri mjeseca iduće.
Isto se događa u cijeloj Europi
Ma koliko alarmantno to zvučalo, situacija bi mogla biti još gora. Cijene električne energije za isporuku u 2023. naglo rastu od početka mjeseca. Za Njemačku su već dosegle 638 EUR/MWh, dok su se početkom mjeseca kretale oko 400 EUR/MWh. Rast za više od 55 posto u manje od mjesec dana je alarmantan.
Još je veća cijena u Francuskoj, gdje se ugovori za kupoprodaju električne energije kroz 2023. potpisuju po cijeni od 840 EUR/MWh, što je 0.849 EUR/kWh ili više od 6.35 kn/kWh.
Kako Europa proizvodi električnu energiju i zbog čega cijena raste?
Prema podacima statističke agencije EU Eurostat, u 2020. su na razini EU obnovljivi izvori energije činili 39 posto proizvodnje električne energije i prvi put u povijesti su prestigli fosilna goriva (36 posto) kao glavni izvor električne energije. Osim toga je 25 posto električne energije dolazilo iz nuklearnih elektrana. Među obnovljivim izvorima najveći udio električne energije dolazi iz vjetroelektrana (14 posto), hidroelektrana (13 posto), biogoriva (6 posto) i solarne energije (5 posto).
Izvori proizvodnje električne energije razlikuju se među državama članicama. Godine 2020. u Danskoj je više od polovice proizvodnje električne energije (57 posto) dolazilo iz vjetroelektrana, dok je više od 60% proizvodnje električne energije u Austriji dolazilo iz hidroelektrana. Otprilike 90 posto proizvodnje električne energije dolazi iz fosilnih goriva na Malti i Cipru, dok više od dvije trećine (67 posto) proizvodnje električne energije dolazi iz nuklearnih elektrana u Francuskoj, a zatim 53 posto u Slovačkoj.
Nekoliko je stvari koje uzrokuju rast cijene električne energije diljem Europe. Cijene plina i nafte su puno veće nego prošle godine, što znači da je skuplje proizvoditi električnu energiju u termoelektranama. Suša diljem kontinenta je drastično smanjila proizvodnju u hidroelektranama.
Uz to je dugoročni problem što je Njemačka zatvorila 13 od 16 svojih nuklearnih elektrana, a do kraja ove godine planira zatvoriti i preostale tri. Francuske nuklearne elektrane polako zastarijevaju, a niski vodostaji zbog suše smanjuju i proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana.
Ali uz klasične probleme s proizvodnjom, razlog za rast cijene bi se mogao kriti i u sistemu trgovanja onečišćivačima, European Unions Emissions Trading System. Umjesto da svakom pojedinom postrojenju propisuju koliko plina smije emitirati, države samo određuju ukupnu godišnju količinu i prodaju je putem dražbe.
Kako bi se postiglo manje emisija, ukupna količina se smanjuje iz godine u godinu. Tvrtke mogu ulagati u nove tehnologije koje proizvode manje štetnih plinova i prodavati višak licenci za dodatni profit ili kupiti dodatne certifikate kako bi povećale svoju gornju granicu.
Cijena dopuštenja za ispuštanje CO2 (EU Carbon Permits) prošli se tjedan popela na 90 eura po toni CO2, a do kraja godine bi mogla narasti iznad 100 eura. Prošle godine se cijena vrtjela oko tek 20 eura po toni.
Kako Hrvatska proizvodi električnu energiju?
Hrvatska 35 posto električne energije dobiva iz fosilnih goriva, 12.9 posto iz vjetroelektrana, 43.4 posto iz hidroelektrana, 7.3 posto iz biogoriva i 0.7 posto je udio solarne energije. Ali kako EU vodi električnu energiju iz nuklearne elektrane Krško sasvim pod slovensku proizvodnju iako Hrvatska ima pravo na pola te energije, za pravu sliku treba uvrstiti i nuklearnu energiju.
Prema podacima HEP Opskrbe, najveći izvor električne energije u Hrvatskoj su hidroelektrane, 35 posto. Slijede termoelektrane, koje koriste fosilna goriva, s 19 posto. Iz NE Krško se podmiri 14 posto potreba, 7 posto iz obnovljivih izvora, a 24 posto iz uvoza.