Ofenzivno miniranje s ciljem sabotiranja neprijateljskih pozicija bilo je integralni dio rovovskog ratovanja u Prvom svjetskom ratu. Britanski vojnici iskopali su podzemni sustav kod brda Hawthorn Ridge na sjeveru Francuske kako bi uništili ogroman njemački sustav rovova, poznat pod nazivom Hawthorn Redoubt.
No, 1. srpnja 1916. godine, kada su britanske snage detonirale preko 18.000 kilograma eksploziva koji su unijeli u tunel, dogodila se katastrofa za savezničke snage - njemačke trupe zbog eksplozije su saznale za napad pješadije i tako si kupile dovoljno vremena da novonastali krater inkorporiraju u svoju frontu. Uslijedili su teški gubici za Britance.
"Prvi put smo pronašli fizičke dokaze o tome kako su njemački vojnici dio kratera od eksplozije iskoristili u svoju prednost i pretvorili u novu obrambenu poziciju", kaže Jamie Pringle, forenzički geoznanstvenik na britanskom sveučilištu Keele, za Forbes.
Pringle je jedan od autora studije objavljene početkom mjeseca u časopisu Journal of Conflict Archaeology. Studija govori na koji način su britanski istraživači otkrili skrivenu vojnu povijest uz pomoć uređaja poput dronova s multispektralnim kamerama koji mogu proizvesti slike objekata zakopanih u zemlji.
Zemljani laserski skeneri proizveli su detaljne prikaze oblika kratera, a magnetometri su pomogli odrediti mjesta na kojima su blizu površine kratera, ali i dublje u zemlji, ostale koncentracije metalnih materijala. "Tehničkim istraživanjima uspjeli smo detaljno proučiti krater, kako na površini tako i ispod nje, čime smo dobili jasnu ideju o tome kakav je njegov oblik i kako je nastao", kaže profesor Peter Doyle, vojni povjesničar na Golsmithsu, na sveučilištu u Londonu, koji je sudjelovao u istraživanju.
Najkrvaviji dan u britanskoj vojnoj povijesti
Prvi dan Bitke na Somi smatra se najkrvavijim u britanskoj vojnoj povijesti i bolnim trenutkom u kolektivnom sjećanju Velike Britanije. Britanske snage raznijele su tunel 10 minuta ranije nego što je originalno bilo planirano kako bi trupe mogle sigurnije proći nakon padanja ostataka od eksplozije.
Povjesničari preuranjenu eksploziju nazivaju "kolosalnom greškom", a to mišljenje potvrdila su otkrića u studiji. Istraživači su pronašli i iskopali dvije sekcije rovova koje su Nijemci uspješno integrirali u svoju postojeću mrežu nakon nastanka kratera. Taj novi prostor iskoristili su kao poziciju za osmatranje i snajpere.
"Ova studija pomaže nam rasvijetliti trenutak u vremenu, 10-minutnu rupu u znanju koju su Britanci skupo platili", kaže Doyle. "Nakon tog trenutka Britanci su shvatili da nije bilo potrebe detonirati tunel toliko rano. Upravo to saznanje utjecalo je na nevjerojatan uspjeh u bitci kod Messinesa u srpnju 1917., u kojoj je detonirano mnogo mina, a koja je završila zauzimanjem njemačkih linija."
Eksplozija u Hawthornu stvorila je krater promjera 40 metara i dubine gotovo 18 metara. Istraživači su u samom krateru i oko njegove površine pronašli vojne artefakte, uključujući i ispaljenu britansku granatu koja nije eksplodirala. Iskapanjima je otkrivena i prazna kutija za streljivo za strojnice i, kako vjeruju znanstvenici, njemačka žilet-žica.
Tim je također otkrio dokaze o postojanju dosad nepoznatog plitkog tunela, koji su vjerojatno iskopali Nijemci nakon zauzimanja kratera kako bi mogli napredovati prema britanskim linijama, piše Forbes.
Prednosti neinvazivne arheologije
Ova multidisciplinarna istraga istovremeno je "uzbudljiva i značajna", kaže forenzički znanstvenik sveučilišta Keele Kris Wisniewski, još jedan od autora studije. Otkrića nude nove uvide u povijesno važnu bitku u kojoj je poginulo najmanje milijun ljudi. Otkrića također pokazuju kako znanstvenici koriste geoznanost kako bi otkrili povijesne tajne, bile one vojne ili ne.
"Ono što je odlično kod geoznanosti jest što ne uništavate ništa prije nego što lopatu zakopate u zemlju", rekao je 2021. pokojni Richard Freund, arheolog i profesor židovskih znanosti na sveučilištu Christopher Newport u Virginiji, govoreći o tome kako se njegov tim oslanjao na geoznanstvene alate kako bi otkrio nepoznanice o Holokaustu. "Ona nije pretjerano intenzivna što se rada tiče i, što je najvažnije, nije skupa."
Tunel kod Hawthorna nije jedini koje su britanske snage izgradile u blizini Bitke na Somi, ali je najpoznatiji. Britanski kinematograf i ratni dopisnik Geoffrey Malins detonaciju je ovjekovječio filmskom kamerom i uvrstio ju u svoj 77-minutni dokumentarni film The Battle of the Some, koji prikazuje iskustvo rovovskog ratovanja, ali i patnju i hrabrost običnih britanskih vojnika. Film je objavljen dok je bitka trajala, a u tjednima nakon objave pogledalo ga je oko 20 milijuna ljudi.
Jedno od najlegendarnijih mjesta ratišta na Somi
Bitka na Somi završila je 18. studenog 1916. godine. Oko četiri mjeseca nakon katastrofalne eksplozije kod Hawthorn Ridgea britanske snage raznijele su još jedan tunel na istom mjestu, izazvavši stvaranje novog, manjeg kratera. Ta eksplozija bila je za Britaniju mnogo uspješnija od one prve jer je omogućila pješacima iz 51. divizije da zauzmu Hawthorn Redoubt i obližnje selo Beaumont Hamel.
Uz istraživače sa sveučilišta Keele i Goldsmiths, u timu su se nalazili i predstavnici londonskog sveučilišta South Bank, sveučilišta Staffordshire, Atlantskog tehnološkog sveučilišta i arheološke službe grada Stoke-on-Trent.
Sudionici su puni, ekskluzivni pristup lokaciji dobili od udruge Hawthorn Ridge Crater, francusko-britanske organizacije koja želi očuvati lokaciju kratera iz bitke na Somi. Godine 2018. udruga je kratere i okolno područje, koje posjetitelji mogu besplatno obići, dobila u 99-godišnji najam.
Udruga je uklonila raslinje oko kratera i počistila otpad na nalazištu, a nadgleda i redovito održavanje prostora.
Krater kod Hawthorna "godinama je nestajao u raslinju i nije ga se proučavalo, ali radi se o jednom od najlegendarnijih mjesta ratišta na Somi. On je jedan od najznačajnijih znakova borbe", kaže Doyle. "Tim je znao da svojom stručnošću može donijeti nova saznanja o ovom zaista važnom mjestu."