MINISTARSTVO državne imovine odlučilo je povisiti cijene najma poslovnih prostora u državnom vlasništvu, što bi moglo dovesti do zatvaranja većeg broja tradicijskih i niskoprofitabilnih obrta koji rade u središtima gradova.
Cijena "garaže" u dvorištu porasla s 1758 na 3304 kune
Jedan od obrtnika koji je pogođen novim cijenama najma državnih prostora je limar Josip Ričković koji ima dvorišni prostor u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
“Meni je cijena mjesečnog najma ranije bila 1758 kuna, a sada je 3304 kune. Osim toga, jako me smeta što sad kad smo radili novi ugovor - a mi smo i do tada imali ugovore - morali smo dati 10 tisuća kuna pologa. U lokalu sam preko 40 godina i nikad nisam ostao nijedne kune dužan, a sada sam morao dati 10 tisuća kuna pologa u gotovini. Nije dovoljna mjenica. To me vrijeđa. Ja sam limar, bavim se deficitarnim zanimanjem, imam dvorišni objekt. Nije to nekakav atraktivan ulični lokal, nego garaža u dvorištu zgrade. Jedan kolega koji ima kovino-pojasarski obrt, jedini te vrste u Zagrebu, plaćao je najam 2530 kuna, a sad su mu digli na 3900 kuna. Nitko od nas obrtnika ne bježi od plaćanja, ali ne može u tako kratkom roku nama za 100 posto poskupjeti, nekima i puno više, dok jako puno lokala zjapi prazno. Mnogi će morati zatvoriti”, kaže Ričković.
"Ovo je najlošije što se može napraviti za obrtnike"
Ričković kaže da Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo državne imovine nisu usklađeni u svom radu, ali i predlaže da se obrtnicima omogući da otkupe prostore u kojim rade.
“Zašto nam se ne bi dalo da otkupimo te lokale? U mojem slučaju radi se o neatraktivnom dvorišnom lokalu, koji je nekad bio garaža. Još 1967. sam došao u taj prostor i nikuda se nisam maknuo. Imam osjećaj da ministar Horvat ne zna što radi ministar imovine Marić. Svjestan sam da državnu imovinu treba staviti u funkciju, ali ovo je najlošije što se može napraviti za obrtnike. Nekad su ulični lokali imali jednu, a dvorišni drugu cijenu. Sad je sve to isto. Jako sam ljut i ovo nije u redu”, kaže Ričković.
HOK: Zakon prepoznaje samo lokaciju, ali ne i djelatnost koja se obavlja
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže da je točno da je došlo do znatnog poskupljenja najma, prema njegovim informacijama do čak 300 posto. Kaže da je problem u tome što je ključni kriterij kod propisivanja cijene najma - lokacija, dok se ne uzima u obzir djelatnost koja se obavlja, a od kojih su mnoge niskoprofitabilne profitabilne. Nije isto imati, na primjer, pekaru na top lokaciji, ili antikvarijat.
“Nažalost, točno je da su poskupile cijene najma poslovnih prostora u vlasništvu države. Poskupljenja zakupnine prema našim saznanjima kreću se od 100% pa do 300%.
Problem proizlazi iz toga što sadašnji Zakon kao ključni kriterij za određivanje cijena zakupa prepoznaje lokaciju na kojoj se poslovni prostor nalazi, a pri čemu ne uvažava vrstu djelatnosti koja se u tom lokalu obavlja", tumači Ranogajac.
"Poslovni prostori u vlasništvu gradova i općina i dalje imaju mogućnost propisivanja nižih cijena zakupa za niskoprofitabilne djelatnosti, što je svakako primjerenije. Hrvatska obrtnička komora reagirala je na dovođenje poduzetnika u nepovoljniji položaj pa je već održan sastanak s ministrom državne imovine, a i uputili smo Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti članka Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora Ustavnome sudu Republike Hrvatske", kaže naš sugovornik.
"Za Ministarstvo državne imovine Hrvatska obrtnička komora izradila je popis proizvodnih djelatnosti iz domene deficitarnih i tradicijskih obrta, kako bi im se osiguranjem primjerenih cijena zakupa omogućio nastavak poslovanja i opstanak. Cilj nam je zaštititi takve djelatnosti zbog obrtnika, ali i zbog građana koji koriste njihove usluge i proizvode”, zaključuje Ranogajec.
Za komentar smo zamolili i Ministarstvo državne imovine iz kojeg proizlazi da su cijene po kojima iznajmljuju lokale i dalje ispod tržišne.
"Republika Hrvatska kontinuirano regulira zakupne odnose s korisnicima poslovnih prostora u
vlasništvu države. Uz reguliranje pravnog odnosa usklađuju se i iznosi zakupnina sukladno
Odluci donesenoj temeljem čl. 15. st. 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i
kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 112/18).
Za svakog pojedinačnog korisnika nekretnine usklađuje se iznos zakupnine, koji ovisi o
veličini nekretnine, gradu u kojem se nekretnina nalazi, lokaciji nekretnine unutar grada i
kriterijima jedinice lokalne samouprave o visini zakupnine. Prilikom primjene kriterija računa
se najpovoljnija visina zakupnine za državu, a koja je i dalje ispod tržišne cijene.
Za primjer usklađivanja možemo istaknuti grad Zagreb, Vlašku ulicu, nultu zonu gdje je za
prostor veličine 65,00 m2 iznos aktualne zakupnine 68 kn/m2. Usklađena visina zakupnine, po
djelatnosti najpovoljnijoj za državu, maksimalno bi za navedeni prostor iznosila 94 kn/m2 dok
je istovremeno tržišna cijena zakupa u nultoj zoni približno 370 kn/m2", stoji u odgovoru Ministarstva državne imovine.