U TRENUTKU kada hrvatsko gospodarstvo nedvojbeno tone u tešku recesiju uzrokovanu pandemijom covida-19, jednu od najtežih u Europi, u saboru se po ubrzanoj proceduri kreće u stvaranje još jednog nepotrebnog, 11. sveučilišta, u koje će ulupati milijuna kuna poreznih obveznika.
Naime, Odbor za obranu Hrvatskoga sabora u srijedu je s osam glasova za i dva suzdržana podržao Prijedlog zakona o osnivanju "Sveučilišta obrane i sigurnosti" koji bi trebao omogućiti transformaciju Hrvatskoga vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" (HVU) u sveučilište koje bi po mnogo čemu moglo biti dvojbeno i drugačije od svih ostalih u državi.
Prema neslužbenim informacijama iz parlamenta, očekuje se da će zakon biti prihvaćen u ponedjeljak, neposredno prije raspuštanja sabora.
Do sada su ga podržale uglavnom sve stranke, od predlagača HDZ-a, preko njegovog koalicijskog partnera HNS-a, do nekih predstavnika SDP-a.
Stručnjaci smatraju da se ovim potezom zapravo pokušava legalizirati frankenštajnsko Hrvatsko vojno učilište (HVU) koje postoji već desetljećima. Glavna i osnovna poanta osnivanja novog sveučilišta jest da mu se da legitimitet i da se istovremeno zaštiti od nadzora nad kvalitetom koji inače provodi Agencija za visoko obrazovanje (AZVO).
Beskorisne diplome
Ključni problem u ovoj priči, zbog kojeg ona i postoji, jest to što HVU za svog postojanja nije uspijevao postići da itko u državi, osim MORH-a, priznaje njegove studije i diplome. Mogli ste godinama pohađati neku od njegovih škola ili studijskih programa a da vam na kraju u radnu knjižicu ne bude upisano baš ništa što bi moglo biti korisno u civilnom svijetu.
S diplomama HVU-a, čak i kad su studiji akreditirani, može se uglavnom ostvariti samo karijera u MORH-u, odnosno u vojsci koja će gotovo u pravilu završavati vojnim umirovljenjem.
Hrvatsko vojno učilište
Novo sveučilište financiralo bi se iz džepova poreznih obveznika, preko MORH-a, kao što to HVU čini već 30-ak godina. Ono ne bi moralo prolaziti inicijalnu ocjenu kvalitete, odnosno akreditaciju AZVO-a, ni dobiti dopusnicu za rad Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), već bi se radila "transformacija", što nijedan relevantan zakon inače ne predviđa. Uz to bi se na njemu mogli uhljebljivati vojni časnici i stranački poslušnici.
"To je klasično preslagivanje postojećih kućica koje su se već ofucale od silnog preslagivanja"
Vojni analitičar Igor Tabak kaže da je osnovna ideja bila da se riješi problem s diplomama i zvanjima. No ona se s vremenom pretvorila u projekt u kojem će se HVU transformirati u sveučilište i dijeliti diplome, pri čemu će zadržati razinu nekvalitete kakvu ima.
"To je klasično hrvatsko preslagivanje postojećih kućica, koje su se već ofucale od silnog preslagivanja. Budući da je proces transformacije započeo davno, on je potreban, ali je nakon više godina dobrog razvoja nedavno krenuo u krivo pa se umjesto usklađivanja i integracije ide u stvaranje Sveučilišta koje je odvojeno i s ograničenom kontrolom kvalitete rada", kaže Tabak.
"U civilnom svijetu više vrijedi tečaj za korištenje motorne pile"
"Od svih pet škola koje djeluju u sklopu HVU-a, u smislu potvrde u radnoj knjižici, u civilnom svijetu više vrijedi tečaj za korištenje motorne pile. Tu je kuriozitet da vi danas možete na raznim školama HVU-a provesti po pet ili šest godina a da na kraju nemate baš ništa korisno u radnoj knjižici. Doslovno vam se civilni ispit za voditelja čamca priznaje kao nešto, a sve vojno obrazovanje kao ništa", kaže za Index Tabak, koji je cijelu priču u detalje analizirao na portalu Obris.org.
Tumači da se problem pokušavao riješiti suradnjom sa sveučilištima, no da to nikad nije uspjelo.
"Nastojalo se doći u situaciju da ostatak države, van Ministarstva obrane, počne priznavati nešto od obrazovanja na HVU-u kao nešto, kao nekakvu kvalifikaciju, jer se sada ne priznaje praktički ništa. Čak i ljudima koji pohađaju neke sveučilišne studije u sklopu HVU-a ne priznaje se ništa civilno korisno. Stoga se ljudi na zadnjim godinama znaju prebacivati na studije koji surađuju s HVU-om, poput Fakulteta političkih znanosti ili FER-a, kako bi dobili neku diplomu primjerice, politologa ili elektrotehničara, ali ne vojnog vođenja ili vojnog upravljanja. Naime, ako bi i dobili neku vojnu diplomu, ona nigdje ne bi bila priznata osim u vojsci", tumači Tabak.
Naš analitičar podsjeća da smo 1994. ukinuli Studij obrane i zaštite na FPZ-u, čime je ukinut posljednji studij za stjecanje vojnih znanja za civile.
"Vojska otad ima svoje kvaziškolovanje koje je loše i koje sama sebi jedina priznaje. Tako dolazimo u situaciju da se o visokim časnicima, generalima i sl. govori kao o vojnim autoritetima, a da zapravo vojništvo kao struka nestaje. Nakon 25 godina u Hrvatskoj se već jako jasno vidi nedostatak civilnih kadrova u ovom profilu – tako da ne samo da MORH nikako ne uspijeva prerasti u Ministarstvo popunjeno civilima nego i ukupna razina rasprava posljednjih godina vidljivo opada u okružju opadanja razine znanja na ove bitne teme", ističe Tabak.
Skupo, a bez puno smisla
Jedan od brojnih problema novog zakona i budućeg sveučilišta je to što će ono koštati puno, a neće pružati puno više.
Hrvoje Balen, član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u posljednjem sazivu i jedan od osnivača Algebre, smatra da je osnivanje sveučilišta s fakultetima, rektorima, prorektorima, članovima senata, dekanima, prodekanima i svim zakonski potrebnim pratećim službama potpuno neprikladno rasipanje novca.
U svojim opaskama na javnom savjetovanju vrlo je konstruktivno pojasnio zašto bi jednako učinkovito, a puno racionalnije bilo nastaviti raditi u postojećem obliku ili u najgorem slučaju napraviti zajedničku inicijativu MORH-a i MUP-a te postojeću visoku policijsku školu zajednički transformirati u Veleučilište obrane i sigurnosti. Kao drugu opciju predložio je stratešku suradnju MORH-a i primjerice već postojećeg Veleučilišta u Gospiću, koje ima svu potrebnu infrastrukturu financiranu iz državnog proračuna i vapi za novim studentima, a istovremeno je u blizini glavnih poligona MORH-a.
"Ako samo uzmete plaće rektora, nekoliko prorektora, tajnika i drugih djelatnika rektorata, već imate nekoliko milijuna dodatnih nepotrebnih troškova godišnje za potrebe sveučilišta", kaže Balen.
Hrvoje Balen
"Tome još dodajte plaće za nastavnike koji moraju biti minimalno u zvanju docenata, i to minimalno 18 u punom radnom odnosu. Sveučilišta, za razliku od veleučilišta, moraju samo na preddiplomskim studijima imati 50% više stalno zaposlenih. Dodatno nepotrebno opterećenje će se stvoriti i time što na sveučilišnim studijima moraju predavati docenti te izvanredni i redovni profesori, dok na stručnim studijima veleučilišta mogu predavati stručnjaci s izborom u zvanje predavača ili viših predavača. Opcija veleučilište stoga je neusporedivo jeftinija. Tu je također pitanje odakle će dobiti takav kadar, hoće li ih preuzeti sa Sveučilišta u Zagrebu. Čisto sumnjam da će oni biti voljni prijeći i odustati od karijere na etabliranim znanstvenim institucijama. Osim toga, veliki skriveni trošak koji će prouzročiti osnivanje sveučilišta, a nekorištenje postojeće infrastrukture, bit će u obaveznoj znanstvenoj produkciji. Taj dio će dodati značajne troškove jer će se zaposlenici s izborom u znanstveno-nastavna zvanja morati baviti znanstvenim radom pa će im se značajno smanjiti sati za nastavu, što danas nije slučaj", tumači.
Izbjegavanje provjere kvalitete je predviđeno zakonom
Balen također smatra da je veliki problem to što je izbjegavanje provjere kvalitete predviđeno zakonom. No ističe da su se njegovi predlagatelji ipak lukavo ogradili.
"U prijedlogu kažu da ono inicijalno neće podlijegati akreditaciji, međutim, nisu eksplicitno isključili mogućnost da kasnije prihvati mogućnost reakreditacije AZVO-a", kaže naš stručnjak.
U raspravama koje su se vodile posljednjih tjedana, pojedinci su branili osnivanje tog sveučilišta argumentom kako ona postoje u mnogim drugim zemljama poput Njemačke, Švedske, SAD-a, itd.
"Slijepim kopiranjem ovakvih odabranih inicijativa uspješno su dokazali da nemaju volje poduzeti bilo što inovativno u pristupu javnom sektoru, a nisu se sjetili kopirati neke puno korisnije dobre prakse koje dolaze iz navedenih država, koje te zemlje svrstavaju u obrazovno najkonkurentnije nacije svijeta", poručuje Balen.
No ističe da ga još više brine ideja koju su predlagatelji ostavili za drugi korak, kad se sve smiri.
"Naime, eksplicitno su naveli, a u javnom savjetovanju i potvrdili da žele otvarati druge 'civilne' studije na novom sveučilištu, naravno o trošku proračuna. Za očekivati je da će to biti studiji ekonomije, prava, građevinarstva, informatike, politologije i svega što već postoji na Sveučilištu u Zagrebu. Koliko je to krivo i opasno, dokazuje i činjenica da je samo prošle godine na hrvatskim sveučilištima ostalo prazno 11.000 mjesta za brucoše", upozorio je.
Sve išlo po ubrzanoj proceduri
Balen je na svom Facebook profilu opisao kako je izgledala procedura kojom je Prijedlog zakona guran u sabor:
"Vladajuća stranka (HDZ) predložila je zakon kojim se stvara potpuno nepotrebno Sveučilište sa skupim radnim mjestima u administraciji, uz derogiranje cijelog niza drugih zakona -> Manjinski koalicijski partner (HNS), kojeg se vladajuća stranka inače nastoji čim prije riješiti, ga svesrdno podržava na sjednici Vlade. Šef saborskog odbora iz redova najjače opozicijske stranke SDP-a veselo podržava osnivanje institucije i još napravi najveće budale od svih nas, poreznih obveznika rečenicom: 'Za Ministarstvo obrane bilo bi financijski isplativije da Sveučilište potpadne pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja.'"
Problem uhljebljivanja, odnosno kadroviranja
Tabak smatra da će sveučilište, među ostalim, biti prilika za nastavak uhljebljivanja i političkog kadroviranja.
"Trenutno je HVU dio oružanih snaga Hrvatske, odnosno vojske. Sveučilište bi trebalo biti pod Ministarstvom, a ne više pod OS RH. No, ipak ostavlja se mogućnost da se iz vojske na njega kadrove šalje po zapovjedi, umjesto natječajem. To bi značilo da netko kao brigadir u Kninu može dobiti zapovijed načelnika stožera da se javi u vojni objekt Črnomerec gdje će od sutra obnašati dužnost profesora taktike ili nečeg drugog. Nakon tjedan dana istu se osobu može poslati u Vukovar ili u Afganistan u misiju. Drugim riječima, kao što neka osoba može biti postavljena da tijekom ljeta zapovijeda protupožarnom postrojbom, tako može biti postavljena za profesora geopolitike. Na raznim školama HVU-a, od kojih neke traju samo godinu dana, posložena je gomila raznih predmeta. Dio njih predaju civili sa svim akademskim preduvjetima koji su na ugovoru, no postoji i dio njih na koje se može postaviti netko po slobodnoj procjeni nekog vojnog časnika", kaže Tabak.
Sporne stavke predloženog zakona
U svojoj analizi na Obris.org naš vojni analitičar ističe još nekoliko vrlo spornih točaka Zakona, uz navedenu o odsutnosti kontrole nad kvalitetom.
"Buduće obrambeno sveučilište ne samo da nastaje bez inicijalne kontrole kvalitete (čije postizanje privatnim učilištima zna odnijeti i više godina pripremnoga posla) – već nema ni naknadne obveze za postizanjem standarda ili ikakvom vanjskom te stručnom provjerom obrazovne kvalitete. Samo se određuje kako Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta obavlja ministarstvo nadležno za obranu", ističe.
Također adresira činjenicu da novi zakon predviđa da novoj instituciji, unatoč tome što će ostati izvan sustava znanosti i obrazovanja, jednostavno budu pripojeni dosadašnji studijski programi sveučilišta u Zagrebu i Splitu a da se te institucije ništa ne pita ili da se ne priznaje njihova akademska sloboda i autonomnost. To su, među ostalim, razlozi zbog kojih su se protiv novog zakona pobunile institucije koje inače surađuju s HVU-om.
Primjedbe Zagrebačkog sveučilišta i Fakulteta političkih znanosti
"Upravo je to i jedna od ključnih primjedbi Zagrebačkog sveučilišta, dok Fakultet političkih znanosti tu ima i dodatne konkretne probleme – pitanje prijenosa intelektualnog vlasništva nad nastavnim programima, kako onima koji su dio njihovog redovitog obrazovnog procesa, tako i onih koje su njihovi stručnjaci napravili posebno za korištenje na Hrvatskom vojnom učilištu. Dok je izgleda znanje potrebno za izradu akreditiranih nastavnih programa za MORH bez posebne vrijednosti, tome očigledno nije tako izvan obrambenoga obora. Naravno, dodatno je otvoreno ostalo i pitanje rada civilnih akademskih stručnjaka u takvom novom tijelu – koje očekuje da se na njega jednostavno prenesu programi iz okvira dosadašnje akademske suradnje HVU te pojedinih civilnih sveučilišta. Naime, budući da "Sveučilište obrane i sigurnosti" po svojim postavkama nije znanstvena i obrazovna institucija kao sve ostale – pitanje je i kako će se na njemu regulirati rad civilnih sveučilišnih stručnjaka koji su do sada davali velik doprinos provedbi nastave (u sklopu svojih obveza na civilnim sveučilištima, koja su bila nosioci i vojnih obrazovnih programa), a čije se buduće sudjelovanje ne može samo tako naložiti ili narediti (posebno ne bez dogovora i osobne privole konkretnih stručnjaka)", piše Tabak.
Nadalje, sporan je i dio zakona koji tek opisno definira čime bi se bavilo novo Sveučilište. U njemu stoji da "Sveučilište može uz studije za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti izvoditi i druge sveučilišne studijske programe dostupne ostalim kandidatima izvan obrambenoga sustava".
"Dakle, uz obranu i nedovoljno jasno definiranu 'domovinsku sigurnost', novo bi sveučilište imalo – ako to poželi – i ovlasti konkuriranja bilo kojem od postojećih 1.556 studijskih programa u Hrvatskoj, ali bez ikakve vanjske kontrole kvalitete, samo po volji ministra obrane", upozorava vojni analitičar.
"Groblje slonova" za kadrove s malo utjecaja ili na kraju karijere
Sporna je i odredba o imenovanju "privremenog rektora" – kojeg za razliku od "redovitog rektora" postavlja vlada na prijedlog ministra obrane bez ikakvog ograničenja trajanja njegovog mandata – ali i odredbe o sastavu Sveučilišnog savjeta novog sveučilišta.
Konačno, velike dvojbe izaziva i odredba koja kaže: "Na rad u Sveučilište mogu se uputiti i pripadnici Oružanih snaga u skladu sa zakonom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama."
"Sve to kao i da dosad jedan od glavnih problema Hrvatskog vojnog učilišta nije bio postavljanje predavača po zapovijedi, do daljnjega (ali ne u iole trajno i sigurno zvanje po kvalitativnim standardima civilnih sveučilišta), uz periodično korištenje institucije na Črnomercu kao svojevrsnog 'groblja slonova' za kadrove s malo političkog utjecaja ili na kraju vojne karijere", zaključuje Tabak.
MORH: Proces će trajati godinama, a smanjivat će se troškovi HVU-a
Na naše pitanje postoje li neke projekcije o tome koliko će transformacija koštati godišnje ili kroz pet godina, iz MORH-a su nam odgovorili da će se proces transformacije HVU-a u sveučilište odvijati postupno, uz preuzimanje postojećih vojnih studija od Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu.
"Usporedno s preuzimanjem studijskih programa izvršit će se i premještanje djela osoblja s Hrvatskog vojnog učilišta 'Dr. Franjo Tuđman' na Sveučilište obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman'. Taj proces predviđa postupno smanjivanje troškova funkcioniranja Hrvatskog vojnog učilišta 'Dr. Franjo Tuđman' i premještanje tih troškova u proračunski razdjel predviđen za novo Sveučilište obrane i sigurnosti. Dinamički plan preuzimanja studijskih programa odredit će i dinamiku transfera tih proračunskih sredstava na Sveučilište obrane i sigurnosti", tumače u MORH-u.
Tabak pak ističe da postojeći troškovi HVU-a nisu vidljivi u obrambenom proračunu pa ih se moglo prije svega izdvojiti u zasebnu stavku – koja bi pokazala o kolikim tu sredstvima govorimo.
"Dok se to ne dogodi, bilo za HVU ili za Sveučilište obrane i sigurnosti, javnosti malo znače ovakva uopćena izlaganja o imaginarnim, tajnim troškovima ove institucije", tumači naš analitičar.
U konačnici bi sveučilište zapošljavalo 300-tinjak ljudi
Zanimalo nas je i koliki broj studenata se očekuje, tko će financirati njihovo školovanje te koliki se kadar očekuje na sveučilištu i u rektoratu.
U MORH-u kažu da Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti predviđa transfer sveučilišnih vojnih studija sa sveučilišta u Zagrebu i Splitu na Sveučilište obrane i sigurnosti, što znači i preuzimanje studenata, koji imaju status kadeta Hrvatske vojske.
"Obzirom da će Sveučilište obrane i sigurnosti primarno obrazovati kadete Hrvatske vojske, iz državnog proračuna će se financirati njihovo školovanje kao i do sada. Njihov broj se određuje sukladno potrebama popune časnicima Hrvatske vojske. S procesom preuzimanja studijskih programa sa sveučilišta u Zagrebu i Splitu, te sa Hrvatskog vojnog sveučilišta, rast će i broj zaposlenih na Sveučilištu obrane i sigurnosti. Na završetku procesa transformacije studijskih programa broj zaposlenih na Sveučilištu trebao bi se kretati oko 300, ovisno o dinamici preuzimanja studija i broju studijskih programa koji će se izvoditi na Sveučilištu. Očekivani broj zaposlenih u rektoratu, što uključuje sve administrativne poslove, pravne, personalne, financijske, studentsku referadu i slične poslove trebao bi prema projekcijama biti oko 25 zaposlenih", stoji u odgovoru MORH-a.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.