Stanje hrvatskih robnih zaliha je dobro i one se konstantno nadopunjuju, istaknuo je danas državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar podnoseći saboru izvješće o stanju robnih zaliha u 2023., no oporba upozorava na potrebu veće transparentnosti u upravljanju.
"Stanje je zaliha poprilično dobro, smisao robnih zaliha je da ih ima u slučaju 'ne daj bože'", kazao je Špehar odgovarajući na pitanja zastupnika o stanju zaliha prehrambenih proizvoda. Na upit Darka Sobote (HDZ) o porijeklu pšenice, jestivog ulja, kukuruza, mesa itd., Špehar je potvrdio kako je porijeklo hrvatsko.
Oporba kritizira
Stanje je poprilično dobro kada je riječ i o višenamjenskim autocisternama, trenutačno ih imamo 115, rekao je državni tajnik na upit Anamarije Blažević (HDZ). Poručio je da će u idućem razdoblju poseban naglasak biti na nabavi nove skupine roba u paleti robnih zaliha, lijekova, cjepiva i medicinskih proizvoda. Tu se Ravnateljstvo za robne zalihe suočava s dva izazova, prvi je financijske, a drugi organizacijske prirode te se intenzivno radi na njihovom rješavanju, kazao je Špehar.
Oporbeni zastupnici su u raspravi istaknuli potrebu modernizacije sustava, digitalizaciju procesa te veće transparentnosti upravljanja robnim zalihama. "Zabilježen je manjak u skladištima od četiri kontejnera i četiri isušivača i pitanje je hoće li se pojaviti prije iduće katastrofe", kazao je Ante Kujundžić (Klub Most).
Rada Borić (Klub Možemo) podsjetila je pak na nestalu pšenicu i brašno u prošlosti i inventarne manjkove ocijenivši da su potrebne češće revizije.
"Sva roba i oprema koja se zadužuje i daje na raspolaganje institucijama i pojedincima izdaje se na temelju sklopljenog sporazuma, znači točno se zna kome je izdana i oni su je dužni u određenom roku vratiti. Vodimo svu imovinu na skladištima, a jednom godišnje radi se i inventura", odgovorio je državni tajnik.
Posljednjeg dana 2023. godine robne zalihe vrijedile su gotovo 84 milijuna eura, što je 2.3 posto manje nego u 2022. godini.