Nakon uvođenja blokovskog parkiranja u Zagrebu se produljuje i vrijeme naplate parkinga, koji će se po novom plaćati subotom do ponoći, a nedjeljom do 15 sati.
To je samo jedan od načina na koje gradska vlast želi smanjiti ogromne gužve i potaknuti građane na javni prijevoz, a ponovno se otvorilo i pitanje treba li Zagrebu metro, javlja RTL.
"Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji", objašnjava geolog Stanislav Frančišković-Bilinski za RTL i podsjeća na primjer Beča.
"Tehnički nema nikakvog problema za bušenje"
"Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti", ističe geolog za RTL Danas.
"Previše je dezinformacija oko metroa", ističe geolog Frančišković-Bilinski. "Nekad mi se čini da se namjerno puštaju takve glasine da bi onda političari na vlasti imali opravdanje da se metro nikada ne sagradi. Prosječna brzina tramvaja je 12 kilometara na sat i to je katastrofa, a nema ni dovoljan kapacitet", kaže.
"Metro imaju gotovo sve zemlje u Europi osim nas i susjeda. Zagreb je infrastrukturno hendikepiran i rješenje je jedino pod zemljom", kaže umirovljeni inženjer građevine Damir Pološki, čovjek koji je projektirao zagrebački rotor, čvor Jankomir i istarski ipsilon.
Umirovljeni inženjer građevine: To nije nikakva svjetska operacija
"Ne postoje građevinski problemi koje građevinari današnjice ne mogu riješiti", uvjerava Pološki.
"Slikovito, uzmemo li podzemnu liniju istok-zapad od Jankomira sve do Kliničke bolnice Dubrava, ta linija je duga 16 i pol kilometara. Za usporedbu, na autocesti Zagreb-Split je izgrađeno 40 kilometara tunela, prema tome - to nije nikakva svjetska operacija", dodaje umirovljeni inženjer građevine.
Veliki vizionarski projekt za uređenje Zagreba budućnosti Pološki je napravio prije desetak godina. Zamislio je tri linije. Prva bi povezivala sjever i jug grada, druga zapad i istok, a treća bi bila kružna. Tunelske cijevi kopale bi se na dubini od 30 metara.
"Cijena linije metroa po kilometru danas može ići do 40 milijuna eura sa stanicama"
"Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Nije to zbog građevinskih radova, nego zbog potrebe drugih ljudi", pojašnjava Pološki i dodaje: "Nikome više mislim da ne trebamo tumačiti da je prometni kolaps grada tu ili je pred vratima."
S druge strane, na Fakultetu prometnih znanosti smatraju da se teško može pronaći opravdanost za gradnju metroa.
"Zagreb ima dobro položenu željezničku prugu kroz samo središte grada i kad bi se ona djelomično optimizirala, to bi mogla biti nekakva okosnica sustava metroa u Zagrebu, odnosno željeznica visokog kapaciteta koja bi bila u punoj funkciji javnoga gradskog prijevoza", smatra dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić.
"Ruska škola je bila da grad mora imati više od milijun stanovnika za metro"
Geolog Bilinski poručuje da Zagreb nije premalen za metro.
"Zagreb s okolicom ima više od milijun stanovnika. To je bila ruska škola da neki grad mora imati više od milijun stanovnika da bi mogao imati metro, ali iznio bih primjer Catanije na Siciliji, oni imaju 300 tisuća stanovnika i imaju metro. Tu je Graz u Austriji, koji ima oko 300 tisuća stanovnika, oni nemaju metro, ali su ozbiljno ušli u te planove", ističe.