Na francuskim parlamentarnim izborima, koji bi zauvijek mogli promijeniti Europu, ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu.
>>Pobjeda ekstremne desnice, velik poraz Macrona. Ljevica hitno slaže novi plan
Nepredvidivi rezultat ovisit će o izbornim savezima koji će se sklapati prije drugog kruga 7. srpnja.
Nikad bolji rezultat krajnje desnice
Le Pen je osvojila 34 posto glasova. Ljevičarska Nova narodna fronta (NFP) je dobila 28 posto, a Macronov blok Zajedno je na trećem mjestu sa svega 20 posto osvojenih glasova
Bez obzira na nikad bolji rezultat ekstremne desnice, teško je predvidjeti mogu li Nacionalno okupljanje i njihov kandidat za premijera Jordan Barella formirati vladu. Na temelju ovih brojki Bardella bi mogao osvojiti između 230 i 280 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini. Za apsolutnu većinu je dovoljno 289 mandata.
Bez obzira na to tko će formirati većinu, već je sad izvjesno kako je Macronova odluka da se ide na prijevremene izbore čisti fijasko. Jasno je i da krajnja desnica u Francuskoj napreduje galopirajućim korakom. Na izborima 2022. Nacionalno okupljanje imalo je 89 mjesta u parlamentu. Toliki porast podrške Marini Le Pen govori o tome da se možda radi o uvertiri u njezinu pobjedu na najbitnijim francuskim izborima, onim predsjedničkim 2027. godine.
Izbori koji odlučuju o budućnosti Europe i svijeta
A jasno je i da ovi parlamentarni izbori odlučuju o budućnosti Europe i svijeta. Treba uzeti u obzir riječi Bardelle da kao premijer neće dopustiti slanje dalekometnih projektila i francuskih vojnika u Ukrajinu, ali i najave kako će ograničiti imigracije i ukinuti pravo na državljanstvo djeci rođenoj u Francuskoj koju su odgajali strani roditelji.
Na predstavljanju manifesta u Parizu Bardella je rekao da je dugoročni prioritet stranke "ponovo staviti Francusku na noge" uvođenjem "nužnog zakona protiv islamističkih ideologija".
Osim toga, treba znati i da je Le Pen poznata kao žestoka kritičarka NATO-a, koja je uvijek imala simpatije za ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove "suverenističke" politike, pa je nekoć hvalila i "novi svijet Putina i Trumpa".
Svakako joj je pomoglo i to što je njena stranka dobivala financijsku podršku Rusije. Opskurna ruska banka u državnom vlasništvu, Prva rusko-češka banka, dala je Nacionalnoj fronti kredit od 9 milijuna eura 2014., kad nijedna francuska banka nije htjela kreditirati troškove njene predizborne kampanje
Podjele u zemlji
Osim toga, pobjeda ekstremne desnice povećava mogućnosti i novih podjela u zemlji. Tisuće su se nakon objave rezultata okupile na Place de la Republique u Parizu kako bi prosvjedovale protiv desnice. Ljudi se očito ne mogu pomiriti s tim da bi pobjeda RN-a značila prvu krajnje desnu vladu u Francuskoj od Višijskog režima, saveznika nacističke Njemačke.
I Macron je spominjao građanski rat ako krajnja desnica ili ljevica dođu na vlast, odnosno pobijede njegovog kandidata Gabriela Attala, dosadašnjeg premijera.
>>Macron: Pobjeda krajnje desnice na izborima dovela bi do građanskog rata u Francuskoj
"Mislim da rješenja koja daje krajnja desnica ne dolaze u obzir jer ona kategorizira ljude po vjeri i podrijetlu i zato vodi podjelama i građanskom ratu", rekao je Macron.
Raos: Le Pen ima prokremaljske stavove, odluka Bardelle bi bila udarac za Kijev
Vanjskopolitički analitičar Višeslav Raos nam govori kako je ovaj rezultat bio očekivan s obzirom na maleni razmak od izbora za Europarlament. Ističe da Marine Le Pen godinama mobilizira birače oko migracijske politike.
"I to ide u nekoliko smjerova. Jedan je smjer onaj da povećan broj migranata predstavlja pritisak na socijalnu državu, a francuska socijalna država slovi kao jedna od izdašnijih. Drugi smjer je ona teza, koju su djelomično počele prihvaćati i druge stranke, da je u Francuskoj puno terorističkih napada koji su politički motivirani. Krenulo se s tim da je to povezano s migracijama, poglavito sa sjevera Afrike.
Migracije spadaju u paneuropski trend kojem Hrvatska pomalo odolijeva, ali u dobrom dijelu zapadne Europe su postale top tema. Osim toga, Marine Le Pen ima stavove koji su relativno prokremaljski. Bardella je već najavio da će pokušati obustaviti dostavu dalekometnog oružja Ukrajini. Francuska puno pomaže Kijevu i to bi bio popriličan udarac za Ukrajinu", rekao je.
"Ovo su značajni rezultati za desnicu"
Govori da su rezultati ovih izbora vrlo značajni za krajnju desnicu u Europi i u Francuskoj.
"Uspjeli su nametnuti neka pitanja i vjerojatno ćemo vidjeti, bez obzira na to hoće li doći na vlast, da će i mainstream stranke polako početi prihvaćati neke argumente tako što će revidirati vlastite politike. Počinje se već i preuzimati rječnik koji koristi krajnja desnica", rekao je.
Kazao je kako je posebno zanimljivo što u drugom krugu može biti više od dva kandidata.
"Podsjetio bih hrvatske čitatelje da smo mi manje-više taj sustav kopirali na prvim izborima 1990. Kao što znamo, devedesete su obilježene uzimanjem Francuske kao uzora, Ustav je pisan po uzoru na Petu Francusku Republiku, Tuđman je imao De Gaullea kao uzora itd.
Razlika je što je 1990. u Hrvatskoj bilo dovoljno 7.5 posto za drugi krug, a ovdje 12.5 posto, i to od registriranog broja birača. Odaziv je relativno dobar, a generalno nije bio tako visok kao što bi čovjek mislio zbog nedavnih EU izbora.
"Macron sad može staviti veto na izbor ključnih ministara"
Inače su parlamentarni izbori mjesec i pol nakon predsjedničkih i tu se očekuje da opcija predsjednika ima većinu, sad se puno toga mijenja. Kad bi Bardella postao premijer, uz disidente iz republikanaca i neke manje desne stranke koje imaju mandat, mogao bi formirati vladu.
I tad nastaje prava kohabitacija. Mi volimo u Hrvatskoj govoriti o kohabitaciji jer su Plenković i Milanović iz različitih tabora, no prava kohabitacija je puno gadnija. To znači da Macron sad može staviti veto na izbor ključnih ministara, to su tzv. čelne osobe državnih ministarstava. To su ministarstva obrane, vanjskih poslova, unutarnjih poslova i pravosuđa", rekao je.
Raos objašnjava kako postoji mogućnost da Macron i Jean-Luc Mélenchon iz ljevičarske Narodne fronte postignu dogovor da njihovi trećeplasirani kandidati koji nemaju šanse odustanu od drugog kruga.
"Hipotetski, ako odustane lijevi kandidat, pobijedit će Macronov i obrnuto. Opet je to problematična stvar za Macrona jer ima izazov i s ljevice, osim desnice. Problem takve opcije je što stranačka vodstva ne mogu natjerati lokalne kandidate da to naprave. U Francuskoj su stranke labave, ne može vrh stranke tek tako nametnuti svojim lokalnim organizacijama neke odluke", rekao je Raos.
"Sve može biti Pirova pobjeda za Le Pen"
Zaključuje kako ovih 34 posto za Nacionalno okupljanje ne jamči pobjedu i da je moguće da ovaj rezultat bude Pirova pobjeda.
"Kad pogledate po izbornim okruzima, oni su svugdje dobro plasirani, ali to ne znači da će pobijediti, to je sve još uvijek na tankim nogama. Ali znamo da je Macron izgubio, on je kažnjen zbog kockanja.
Završit će na dva načina. Ili će Macron s ljevicom imati većinu i formirat će se vlada u kojoj će ljevica donekle diktirati tempo, uz ogradu da predsjednik može staviti veto na ključna ministarstva, ili će se dogoditi još luđi scenarij u kojem Macron mora surađivati s krajnjom desnicom, koja će pokušati progurati imena na koja će on pristati", objasnio je Raos.