Na području Europske unije u 2023. ispušteno je 8% manje ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva u usporedbi s godinom ranije, što je najniža razina u posljednjih 60 godina, piše Guardian.
Solarni paneli, vjetroelektrane i nuklearna energija
Pad onečišćenja koje kontinuirano zagrijava planet najveći je godišnji pad nakon 2020. godine, kada je pandemija Covida-19 prisilno smanjila emisije CO2 u atmosferu.
"Emisije CO2 u EU konačno su pale na razine generacije mojih roditelja 1960-ih", rekao je Isaac Levi, analitičar tvrtke Crea. "Ipak, tijekom tog vremenskog razdoblja, gospodarstvo se utrostručilo, pokazujući da se protiv klimatskih promjena može boriti bez smanjenja gospodarskog rasta", tvrdi Levi.
Za više od polovice pada emisija zaslužno je korištenje čišće električne energije. Prema podacima, u EU su prošle godine izgrađene rekordne količine solarnih panela i vjetroturbina te proizvedeno više električne energije iz brana i nuklearnih elektrana.
Zaslužna i manja potražnja za električnom energijom
Izvješće je pokazalo da je manja potražnja za električnom energijom, potpomognuta dobrim vremenom, pridonijela 8% padu emisija fosilnog CO2. Rezovi u sektorima kao što su industrija, gdje su visoke cijene plina dovele do toga da su neke tvrtke postale učinkovitije, a druge da proizvode manje robe i transport čine preostalih 36% uštede.
Brojke ne uključuju sektore poput poljoprivrede, kemijske procese poput proizvodnje cementa ili druge stakleničke plinove poput metana. Znanstvenici kažu da ukupne emisije još uvijek padaju presporo.
“Smanjenje emisija od 8% treba pozdraviti, ali mora se učiniti više kako bi se EU maknula od fosilnih goriva, smanjila ovisnost o kao što je Rusija, a istovremeno ostavila svijet boljim mjestom za sljedeću generaciju", rekao je Levi.
EU je inače obećala smanjiti zagađenje stakleničkim plinovima za 55% do kraja desetljeća u odnosu na razine iz 1990., a nulte emisije želi postići do 2050.
"Mora se učiniti više"
Prošlog su tjedna savjetnici EU-a za klimu rekli da se "ritam smanjenja mora znatno povećati" ako blok želi postići svoj cilj do 2030. Prema izvješću Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, 27 država članica mora smanjiti emisije otprilike dvostruko brže nego što su to činile u prosjeku u posljednjih 17 godina.
Skupina je izradila popis od 13 preporuka koje uključuju hitno postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, proširenje europskog sustava određivanja cijena emisija na poljoprivredu i donošenje konačnih zakona u Europskom zelenom dogovoru.
“EU je posljednjih godina postigla velik napredak u jačanju okvira svoje klimatske politike”, rekao je profesor Ottmar Edenhofer, predsjednik savjetodavnog odbora. "Ali postizanje klimatske neutralnosti do 2050. je utrka s vremenom i ne možemo si priuštiti opuštanje", kaže.
„Ovaj značajan pad emisija, posebno iz energetskog sektora, pokazuje da EU ubrzava svoj odmak od rizičnih i skupih fosilnih goriva. No, s očekivanim povećanjem potražnje za električnom energijom zbog opsežnije elektrifikacije u nadolazećim godinama, primjena obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost moraju ići ukorak s tim procesima", zaključila je Sarah Brown iz thinktanka za čistu energiju Ember.