EUROPA nije bila spremna za ekstremne vrućine koje je doživjela ovog srpnja, piše Politico.
To se vidi iz broja smrtnih slučajeva od toplinskog vala; s više od 2000 ljudi za koje se zna da su umrli u Španjolskoj i Portugalu, a očekuje se da će taj broj porasti nakon što se objave podaci iz Francuske, Velike Britanije, Belgije, Nizozemske te većeg dijela središnje i istočne Europe.
Dodatno, kada su prošli tjedan ogromni požari počeli harati Francuskom, Španjolskom, Grčkom i Portugalom, umjesto da rasporedi dodatne protupožarne zrakoplove, Europska unija je tek počela pregovarati o njihovoj kupnji.
Ta nespremnost na velike vrućine mogla se vidjeti i u utjecaju toplinskog vala na cijelo gospodarstvo - s energetskom, prometnom i tehnološkom infrastrukturom koja ima poteškoća pri funkcioniranju na temperaturama koje prelaze granicu od 40 stupnjeva Celzijevih.
Klimatolozi upozoravaju već neko vrijeme
Dok su se u mnogim europskim zemljama rušili temperaturni rekordi, klimatolozi su kazali da na ovu situaciju upozoravaju već neko vrijeme i da nije iznenađujuća. Dodali su da će zbog klimatskih promjena sve češće dolaziti do ekstremnih vrućina.
Način na koje vlade reagiraju na ovako visoke temperature i mjere opreza koje uvode (ili ne) mogu odrediti koliko će ljudi umrijeti i kakve će one imati utjecaje na društvo i gospodarstvo.
Na najvišoj razini europske se vlade jednostavno ne uspijevaju adekvatno pripremiti na topliji planet. Sve zemlje EU razvile su nacionalne planove kako će se nositi s klimatskim promjenama, ali oni su često zanemareni i slabo financirani.
Prema zakonu EU svaka država članica mora prijaviti koliko troši na takozvanu "prilagodbu klimi". POLITICO-ova analiza njihovih izvješća pokazuje da 20 od 27 zemalja prikazuje ograničene ili nikakve pojedinosti o svojim planovima potrošnje.
"Oni to jednostavno nemaju", rekao je Wouter Vanneuville, stručnjak za prilagodbu klimatskim promjenama pri Europskoj agenciji za okoliš (EEA).
Odgovor na katastrofu
Vrućina je najsmrtonosnija prirodna katastrofa u Europi. U posljednja četiri desetljeća između 76.000 i 128.000 ljudi umrlo je u toplinskim valovima, pokazuju podaci EEA-e.
Najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama tijekom proteklih desetljeća nije zabilježen u klasično vrućoj Španjolskoj ili Italiji, već u Njemačkoj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) manje od polovice od 27 zemalja EU ima planove za upravljanje zdravstvenim posljedicama ekstremnih vrućina, a od onih koje imaju, više od polovice nema dovoljno sredstava.
"Razlika između razine opasnosti i tempa djelovanja je skandalozna. Ne znamo kada dolazi sljedeći veliki problem i nismo spremni", rekao je Martin Herrmann, liječnik iz Munchena i predsjednik Njemačkog saveza za zaštitu klime i zdravlja.
Neke zemlje su nakon smrtonosnog toplinskog vala 2003. počele poduzimati određene mjere. Francuska je usvojila plan u kojem je sadržana bolja razina upozorenja i zaštita stanovnika. Primjerice, mnoge općine registrirale su najugroženije građane kako bi mogli stupiti u kontakt sa zdravstvenim djelatnicima pri dolasku toplinskog vala.
Pet godina nakon što je njemačko ministarstvo okoliša pozvalo lokalne vlasti na izradu planova za grijanje, istraživanje novina Die Zeit je pokazalo da 80 posto njemačkih okružnih nije napravilo nikakav protokol za takve situacije.
Zemlja također nije spremna uhvatiti se u koštac sa šumskim požarima. Samo u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u četiri dana izbilo je 11 požara.
"Vatrogasci se bore sa zamršenim birokratskim sustavom. Voditelji brigada moraju zatražiti protupožarne helikoptere od lokalnog zapovjednog centra koji to mora zatražiti od regionalne vlade, a koja to mora zatražiti od saveznog ministarstva unutarnjih poslova koje zatim provjerava ima li dostupnih pilota", rekao je Ulrich Cimolino iz Njemačke vatrogasne udruge.
"U najboljem slučaju, ovaj proces traje jedan do dva sata. Ali neke države zahtijevaju ispunjavanje obrazaca dok se požar širi; što znači da se na odobrenje može čekati i po više sati", dodao je.
U Grčkoj je primjerice situacija drugačija. Vlasti su ovaj tjedan u roku od 26 minuta nakon izbijanja požara u regiji Atene poslale 15 zrakoplova.
Ekonomske posljedice
Prilagodba visokim temperaturama ima i ekonomski aspekt. U mnogim je dijelovima Europe toplinski val doveo je do kvarova na ključnim infrastrukturama.
Zračna luka Luton u Londonu morala je obustaviti letove nakon što je vrućina oštetila pistu. Bio je zatvoren i veći dio željezničkog sustava Ujedinjenog Kraljevstva. U Amsterdamu su krenuli s prskanjem mostova kako bi ostali u funkciji, dok su se u Italiji zbog požara zatvorile autocesta i željezničke linije koje povezuju Trst s ostatkom zemlje.
U Francuskoj i Belgiji nuklearne elektrane zaustavile su ili smanjile rad jer je rashladna voda postala pretopla. Čak ni kibernetski prostor nije bio imun na vrućinu. I Google i Oracle imali su kvarove na rashladnim jedinicama zbog visokih temperatura.
Podatkovne centre u Europi, koji pokreću sve vrste aktivnosti na webu, teško je održati hladnima. To je jedan od razloga zašto su podatkovni centri nekih od najvećih tehnoloških kompanija smješteni na sjevernom podneblju i uglavnom uz izvore vode koja se može koristiti za hlađenje servera.
No s obzirom na to da velike vrućine stižu i u ta područja, što ponekad prati i suša, operateri podatkovnih centara imaju sve zahtjevniji posao; moraju se pobrinuti za to da su njihove jedinice za vodeno hlađenje prilagođene sve toplijoj budućnosti, dok istovremeno voda postaje sve oskudnija roba.
Visoku cijenu će imati i prilagodba infrastrukture u gradovima. Većina domova u sjevernoj Europi izgrađena je tako da zadržava toplinu, a ne da je smanjuje, i obično nema klimatizacijske jedinice; što znači da bi uskoro moglo doći do masovnih renovacija.
Primjerice, stambeni prostori u Španjolski su otprilike četiri puta više klimatizirani nego u Francuskoj. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji klima-uređaje ima samo od 1 do 5 posto domova.
Do promjene će morati doći i na gradskoj razini. Svladavanje toplije budućnosti značit će sadnju drveća, prilagodbu građevinskih propisa i ulaganje u materijale koji mogu podnijeti vrućinu i hladnoću.
Promjena načina razmišljanja
Čak i dok su meteorološke agencije izdavale sve oštrija upozorenja o opasnosti po život koju predstavljaju rekordne vrućine, mnogi su Europljani pakirali svoje roštilje i losione za sunčanje, spremni za ljetnu zabavu.
"Za većinu ljudi je vrućina podnošljiva. Neki britanski mediji ismijavali su činjenicu da su stariji ljudi i oni sa zdravstvenim problemima u većem riziku za vrijeme toplinskog vala", rekao je Maarten van Aalst, direktor klimatskog centra Crvenog križa i član znanstvenog savjetodavnog odbora EU za klimatske promjene.
"Možemo se smijati tome da lijep dan na plaži može biti opasan. Ali do toga stvarno može doći", dodao je.
U Njemačkoj čak ni institucije odgovorne za ranjive osobe, poput staračkih domova i vrtića, često ne tretiraju visoke temperature kao prijetnju. Ovaj tjedan su u Bavarskoj, gdje nijedna lokalna uprava nije izradila akcijski plan za toplinski val, škole na 36 stupnjeva Celzijevih i dalje održavale sportska natjecanja.