NA PLANINI u Zimbabveu, nekoliko kilometara sjeverno od užurbanih ulica Hararea, pokrenuta je gradnja modernog kompleksa koji će u budućnosti biti sjedište Afričkog parlamenta te države.
No, ono što je posebno zanimljivo kod ovog projekta vrijednog 140 milijuna dolara jest to da je on zapravo poklon Kine.
Na prvi pogled može se činiti da je darivanje zgrade parlamenta nekoj drugoj zemlji ekstravagantan i rastrošan potez, no taj je projekt samo maleni dio kineskog "ulaganja u diplomaciju" u koji je od 2000. godine utrošeno 270 milijardi dolara, piše Visual Capitalist.
Istraživački odjel AidData, dio instituta W&M Global Research Institute, sastavio je veliku bazu kineskih projekata ulaganja u inozemne države od 2000. do 2017. godine u kojoj je uočljivo da Kina već duže vremena potporama širi svoj utjecaj diljem svijeta, posebice u zemljama Afrike i Južne Azije.
Pakistan
Kineski predsjednik Xi Jingping posjetio je 2015. godine Islamabad kako bi pokrenuo kinesko-pakistanski ekonomski koridor (CPEC), uloživši pritom 46 milijardi dolara u transformaciju pakistanskog prometnog sustava i elektroenergetske mreže.
Jedan od najvećih projekata koje je u Pakistanu financirala Kina bio je izgradnja nuklearne elektrane Karachi K2/K3. Ovaj ogromni projekt uglavnom je financirala kineska državna banka Exim koja je tijekom tri faze u njega uložila više od 6,6 milijardi dolara.
Kina je u Pakistanu također financirala izgradnju autocesta i obnovljivih izvora energije. S obzirom na to da stopa nezaposlenosti mladih ljudi u toj zemlji iznosi čak 40%, radna mjesta koja su stvorena tim ulaganjima bila su više nego dobrodošla. 2014. godine, Pakistan je imao najvišu ocjenu javnoga mnijenja Kine u svijetu, pri čemu je gotovo 80% pakistanskih ispitanika imalo vrlo pozitivan stav prema Kini.
Etiopija
Kina je puno uložila u financiranje prometnih projekata u Etiopiji, što je posebice vidljivo u glavnom gradu te zemlje Adis Abebi.
Futuristički kompleks zgrada u Adis Abebi koji je sjedište Afričke unije (AU) također je Etiopiji poklonio Peking 2012. godine.
Šri Lanka
Šri Lanka posljednjih godina uzima sve više kredita od Kine. Od 2000. do 2017. Kina je toj duboko zaduženoj zemlji pozajmila preko 12 milijardi dolara.
Tijekom izgradnje strateški važne luke Hambantota, koja je završena 2011. godine, Kina je financirala cijeli projekt i angažirala državnu firmu za njenu izgradnju, prvenstveno koristeći kineske radnike.
Od 2017., Kina zbog dugova Šri Lanke preuzima tu luku u zakup na 99 godina i sada ima uporište za izvoz koje se nalazi u neposrednoj blizini njenog regionalnog konkurenta - Indije.
Igranje na duge staze
Mnogi smatraju da će gospodarski rast Afrike narednih godina predstavljati glavni doprinos globalnom gospodarskom rastu. Već se šest od 10 najbrže rastućih ekonomija na svijetu nalazi u Africi. Kina je stoga radila na tome da postane vodeći trgovinski partner na tom kontinentu, dok su Sjedinjene Države tek na trećem mjestu.
Ulaganje Kine u prometni projekt Jedan pojas, jedan put (eng. One belt, One road, OBOR) također je popločao utjecaj Kine u ostatku Azije. OBOR bi se trebao nakon završetka izgradnje 2049. godine protezati od ruba Istočne Azije pa sve do Istočne Afrike i srednje Europe.
Sa završetkom tog ambicioznog megaprojekta, Kina bi trebala postati glavni ekonomski igrač u naprednijoj, međusobno povezanoj Aziji.