HRVATSKA ima katastrofalno loše poslovno okruženje i sustav javnih usluga zbog čega nas strani ulagaču uglavnom zaobilaze, a dobar dio njih koji su ovdje došli smatraju da su pogriješili.
Proizlazi to iz istraživanja provedenog na 473 tvrtke članice šest bilateralnih gospodarskih komora - američke, kanadske i nordijske komore u Hrvatskoj, njemačko-hrvatske i talijanske komore, te austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.
Istraživanje je provedeno između listopada prošle i svibnja ove godine, a rezultati su posebno porazni za Plenkovićevu vladu, ali i za političare na lokalnim razinama koji se vole hvaliti reformama, jer ih nitko osim njih ne vidi.
Po pitanju uloge vlade u poboljšanju uvjeta poslovanja većina tvrtki koje su sudjelovale u istraživanjima američke, kanadske i nordijske komore smatra da je rad vlade imao negativan (42%) ili nikakav utjecaj (46%) na uvjete poslovanja.
Imaju slično mišljenje i o lokalnoj samoupravi (33% negativan utjecaj, 58% nikakav utjecaj).
Tvrtke koje su sudjelovale u istraživanju talijanske komore dale su još lošiju ocjenu: 56% je rad vlade ocijenilo lošim, 33% prosječnim i samo 6% dobrim.
Što se tiče uvjeta poslovanja, tvrtke ne vide Hrvatsku među najboljim državama srednje i istočne Europe.
U istraživanjima američke, kanadske i nordijske komore samo 13% smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj među najboljima u srednjoj i istočnoj Europi, dok 36% smatra da su među najlošijima ili čak najlošiji.
Njemačka komora pitala je svoje članove koja je od 20 zemalja srednje i istočne Europe najprivlačnija za investitore: Hrvatska je na 8. mjestu iza Češke, Poljske, Estonije, Slovačke, Slovenije, Latvije i Litve.
Ukupno 27% tvrtki koje su sudjelovale u istraživanjima njemačke i talijanske komore izjavilo je da više ne bi odabrali Hrvatsku kao preferiranu investicijsku destinaciju.
Glavni problem koji negativno utječe na uvjete poslovanja je neučinkovita javna uprava.
Za članove američke, kanadske i nordijske komore kompleksne i dugotrajne administrativne procedure su najveći ili drugi najveći ograničavajući čimbenik u poslovanju u Hrvatskoj – a to su bile i u proteklih pet godina .
Tvrtke su najčešće (42%) identificirale provođenje pravnih propisa i procedura od strane vlasti kao područje u kojem su zabilježena pogoršanja tijekom posljednjih 5 godina. Treba napomenuti da nijedno od područja u kojima tvrtke prepoznaju poboljšanja nije u izravnoj odgovornosti vlade.
Uvjeti poslovanja koji su negativno ocijenjeni u istraživanjima njemačke i talijanske komore izravno se odnose na birokraciju i provedbu zakona: javna uprava, porezna vlast i porezni sustav te borba protiv korupcije i kriminala.
Pravna sigurnost usko je povezana s javnom upravom te se nalazi pri vrhu popisa nedostataka.
Članovi američke komore smatraju da je nestabilan regulatorni okvir najveći problem s kojim su se suočavali tijekom posljednjih 5 godina te drugi najveći problem nakon neučinkovitosti javne uprave.
Prema mišljenju tvrtki koje su sudjelovale u istraživanjima američke, kanadske i nordijske komore, najveća pogoršanja u posljednjih 5 godina nakon provedbe pravnih pravila i procedura odnose se na kvalitetu zakonodavnog okvira (33%) i pravosuđa (31%); oba problema izravno utječu na pravnu sigurnost.
Članovi njemačke i talijanske komore su pravnu sigurnost ocijenili kao jedan od poslovnih uvjeta s vrlo niskom razinom zadovoljstva (- 0,88 na ljestvici od +2 do -2).
Nedostatak stručne radne snage trenutno je glavni problem u poslovanju za članove kanadske i nordijske komore.
27% ispitanih članova američke, kanadske i nordijske komore navodi da se kvaliteta radne snage pogoršala u posljednjih 5 godina.
Niti jedan ispitani član talijanske komore nije zadovoljan raspoloživošću stručne radne snage - prosječni rezultat zadovoljstva na ljestvici od +2 do -2 iznosi -0,94.
36% ispitanih članova austrijske komore smatra da je dostupnost stručne radne snage jedno od tri najvažnija pitanja vezana za tržište.
Najmanje 26% ispitanih članova američke, kanadske i nordijske komore smatra da je kvaliteta radne snage među ključne 3 prednosti Hrvatske u odnosu na druge države u regiji - ali taj postotak i dalje je nizak u usporedbi s ključne 3 prednosti Hrvatske: članstvom u EU (65%), turističkim potencijalom (54%) i geostrateškim položajem zemlje (45%).
Hrvatska na raznim ljestvicama konkurentnosti i uvjeta za poslovanje uglavnom stagnira ili pada. Prema posljednjem Indeksu globalne konkurentnosti za 2018. godinu, objavljenom 17. listopada 2018. godine, Hrvatska se nalazi na 68. mjestu od sveukupno 140 zemalja. U usporedbi s 2017. godinom dvije su zemlje prestigle Hrvatsku. Među državama članicama EU-a Hrvatska je na posljednjem mjestu.
Također, Svjetska banka je 31. listopada objavila svoje izvješće Doing Business 2019. Prema lakoći poslovanja Hrvatska je zauzela 58. mjesto od 190 zemalja. Ovo predstavlja pad u odnosu na 51. mjesto u izvješću za 2018. godinu.