HRVATSKA je u utorak ušla u eurozonu, odnosno Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna.
No dok Hrvatska želi unutra, devizna tržišta žele van, piše Financial Times.
Euro sada, prvi put od 2002. vrijedi kao jedan dolar. I mada nitko ne smatra da se radi o valuti osuđenoj na propast, s obzirom na to da čini petinu globalnih deviznih rezervi i četvrtinu globalnog izdavanja obveznica, izjednačavanje eura s dolarom ukazuje na sve veći jaz između ekonomskih izgleda SAD-a i eurozone.
"Postoji sumnja da gospodarstvo eurozone neće biti dovoljno snažno"
Naime, eurozona je oslabila nakon početka rata u Ukrajini što se odrazilo na vrijednost eura, a posljedično i na veću cijenu uvoza te rastuću inflaciju.
"Postoji sumnja da gospodarstvo eurozone jednostavno neće biti dovoljno snažno i da će početi usporavati u globalnom smislu", rekao je Alan Ruskin, glavni međunarodni strateg Deutsche Bank.
Nagli pad eura s 1.19 dolara u ovo doba prošle godine na 1 dolar u srijedu posljedica je straha da bi Rusija mogla obustaviti već smanjenu opskrbu prirodnim plinom Europi, pri čemu bi moglo doći do racioniranja i recesije. Treba pritom napomenuti da je dolar porastao u odnosu na većinu valuta, ne samo na euro, jer je Sustav federalnih rezervi (FED) uveo niz povećanja stopa.
"Monetarna politika SAD-a u ovoj fazi više utječe na euro nego Europska središnja banka. FED je zapravo sada glavni pokretač eura", rekao je Dirk Schumacher, voditelj europskog istraživanja u investicijskoj banci Natixis.
Dobra strana eurozone?
Guverner Banque de France François Villeroy de Galhau, koji sjedi u upravnom vijeću Europske središnje banke (ECB), rekao je da slabiji euro ima i svoje dobre strane.
"To je dobra vijest jer potiče izvoznike, ali nažalost malo podiže inflaciju", kazao je.
Bivši hrvatski ministar financija Zdravko Marić je također komentirao ulaz Hrvatske u eurozonu i rekao da se već sada vidi korist od tog koraka. Jučer je kazao da je sada, nakon Fitchovog izvanrednog povećanja, kreditni rejting Hrvatske kod te agencije najviši ikada. Agencija Fitch podigla je u srijedu, u izvanrednoj ocjeni, investicijski kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, na 'BBB+', uz stabilne izglede.
"To je fenomenalna vijest, to su prve opipljive koristi od ulaska u eurozonu. To je treća stepenica investicijske zone i najviša ikada za Hrvatsku što se tiče Fitcha", kazao je Marić.
Inflacija i veće cijene
No globalno gledajući, utjecaj jakog dolara se posebno ističe u ovome razdoblju rasta cijena energenata, koji se na međunarodnim tržištima cijene u dolarima. Deutsche Bank procijenila je da će eurozona ove godine pretrpjeti gubitak u trgovinskoj bilanci u iznosu od 400 milijardi eura ako cijene ostanu na ovako visokim razinama.
Pad eura, kao što smo već spomenuli, potiče inflaciju, povećava cijenu uvoza i rasta cijena za potrošače. Za svakih 10 posto deprecijacije eura u odnosu na dolar dodatna 0.2-postotna boda dodaju se inflaciji u eurozoni u sljedećoj godini.
Stoga neke ekonomiste brine da bi energetska kriza mogla imati dugotrajan utjecaj na konkurentnost Europe. Ako dođe do promjene u konkurentnosti EU zbog problema s energijom, euro bi mogao početi gubiti na vrijednosti, rekla je Maria Demertzis, zamjenica voditelja briselskog think-tanka Bruegel.