UPEČATLJIV zeleni komet C/2022 E3 (ZTF) već neko vrijeme lebdi nad našim noćnim nebom, a ovih se dana najviše približio Zemlji tijekom svoje putanje - trenutno je udaljen od nas 42 milijuna kilometara; što je oko trećine udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Radi se o rijetkom spektaklu, zadnji put je imao bliski susret s našim planetom prije 50.000 godina kada su njime kročili neandertalci, a izgleda da smo mi zadnja bića na Zemlji koja će ga vidjeti. Naime, Hrvatski astronomski savez piše da će zbog svoje parabolične putanje nakon obilaska Sunca najvjerojatnije izletjeti iz Sunčevog sustava u međuzvjezdani prostor.
Mnogi amateri astronomi su stoga pohrlili ovjekovječiti ovaj prizor kamerama i teleskopima. A to nije lak zadatak. Tjednima je bilo oblačno, a snimanje može pokvariti i najmanja naoblaka.
Komet iznad Motovuna
"Budući da je veći dio Hrvatske cijeli siječanj bio pod debelom kapom oblaka, punih snježnih oborina, svi mi koji volimo gledati i snimati zvijezde bili smo već pomalo ludi", kazao je za Index Branko Nađ, novinar i pejzažni astrofotograf iz Zagreba, glavni urednik Universitas portala Sveučilišta u Zagrebu.
"Zašto? Jer je tijekom siječnja postao vidljiv komet ZTF (C/2022 E3), koji je Sunčev sustav zadnji put posjetio u doba pračovjeka, prije nekih 50 tisuća godina. Zbog toga su ga neki mediji i nazvali Komet Neandertalaca. Karakterizira ga zeleni sjaj jezgre i bila mi je velika želja snimiti ga, kako god i gdjegod", objasnio je.
Foto: Branko Nađ
"Pa kad sam prošli petak spazio na meteorološkim kartama da će Istra tu noć (konačno) biti vedra, nakon posla sam sjeo u auto i juriš put Motovuna. Budući da se komet nalazi na sjevernom nebu, a južno od motovunskog brda nalaze se oni divni vinogradi, nije bilo dvojbe gdje ću snimati ovaj nebeski događaj. Smjestio sam se u vinograd, pričekao da Mjesec na nebu oslabi i krenuo snimati", dodao je.
"Treba reći da je finalna fotografija tzv. kompozit, odnosno spoj posebno snimljenog neba i zemlje, s time da je fotografija ZTF kometa donekle uvećana, kako bi do izražaja došli njegovi detalji, prekrasan rep i zeleni sjaj jezgre", napomenuo je Nađ.
"Povratak u Zagreb bio je još luđi od samog snimanja. Bliski susret sa srnom na cesti, pa čekanje dežurnih službi, i jakim vjetrom nošeni snijeg kroz Gorski kotar. Dakle, bez imalo spavanja te noći. Ali isplatilo se", rekao je astrofotograf iz Zagreba i objasnio kada će biti najbolje gledati ovaj komet.
"Komet će biti vidljiv do sredine veljače, a najbliže Zemlji ove srijede, 1. veljače. No, za gledanje svakako treba barem dalekozor, jer nije vidljiv golim okom. Također treba uzeti u obzir da nam se približava puni Mjesec (5. veljače), zbog čijeg sjaja će komet (kao i ostale zvijezde) biti slabije vidljiv", navodi Nađ.
"Ako ga netko ipak ima želje potražiti na nebu, komet prolazi blizu Velikog Medvjeda. Najlakše ga se pronađe uz pomoć besplatne aplikacije za mobitele Stellarium, u čiji se tražilicu ukuca C/2022 E3 i aplikacija ga strelicom označava na ekranu", dodaje.
Komet s jarkom zelenom bojom i "antirepom"
Astrofotograf je spomenuo jedan zanimljiv detalj – na zelenome kometu možemo vidjeti i "antirep"
"'Antirep' koji je vidljiv ispred jezgre ovog kometa je fenomen koji uzrokuje da se čini kako komet ima drugi rep okrenut prema naprijed. U stvarnosti, 'antirep' je optička varka nastala kada veće čestice prašine formiraju disk duž orbite kometa", objasnio je Nađ.
Kao i drugi kometi, C/2022 E3 (ZTF) ima žarku zelenu boju koja se, nažalost, može primijetiti jedino s jačim objektivom ili teleskopom. Tajna tog zelenog sjaja leži u molekuli dvoatomskog ugljika (C2). Ovo nebesko tijelo je zapravo svemirska gruda snijega, odnosno sastoji se od leda i prašine. Kako se približava Suncu, led zbog topline isparava i stvara atmosferu oko kometa (koma).
Kada zračenje sa Sunca bombardira komu, "para" molekule na bazi ugljika te nastaje C2 - nestabilna i aktivna molekula koja može apsorbirati dio sunčeve svjetlosti i doći u pobuđeno stanje.
No svemir voli red, piše Science Alert, pa će molekula učiniti sve što može da se vrati u svoje neutralno stanje. Da bi to postigla, ispušta fotone pri čemu nastaje ovaj specifičan zeleni sjaj. C2 ima vrlo kratak životni vijek te obično prestaje "sjajiti" kad stigne do repa kometa.
Snimka teleskopom s područja Dalmacije
Komet je teleskopom uhvatila i Jasna Maras iz Vrlike, a u obradi joj je pripomogao Uroš Todorović Mikšaj iz Zagreba, dugogodišnji član Astronomskog astronautičkog društva Zagreb koje djeluje u okviru Zvjezdarnice Zagreb.
FOTO: Jasna Maras/ Uroš Todorović Mikšaj
"Zakoračili smo u 2023. i najavljivani 'zeleni komet' bio je sve bliži i sjajniji, no ovakve vremenske prilike nikako nisu najavljivale mogućnost da ćemo ga uskoro i vidjeti. Nakon gotovo svakodnevne analize vremenskih prilika, ukazala se mogućnost da će u Dalmaciji možda u noći s 24. na 25. siječnja doći do kratkotrajnog razvedravanja", ispričao je Todorović Mikšaj.
"Radi se rijetkoj prilici koju je trebalo iskoristiti, pa je Jasna Maras, još dok je bio prilično debeo sloj oblaka iznad nje, u Vrlici krenula s postavljanjem opreme, nadajući se najboljem. Bila je spremna, čekala i dočekala! Unutar jedan jednog sata sve je bilo gotovo. Vedrina se zatvorila, ali su dragocjeni podaci bili prikupljeni", dodao je.
"O uspjehu je odmah obavijestila mene i nekoliko kolega astrofotografa. Ovo je bila savršena prilika za isprobati neke nove alate i tehnike obrade koje sam u međuvremenu nabavio i naučio, stoga smo dogovorili da ću dio s obradom odraditi ja", dodao je te također spomenuo fenomen "antirepa".
"Samo nekolicina poznatijih kometa razvila je ovoliko jasno vidljiv antirep. Ne radi se o drugom repu koji ide u suprotnu stranu, već o prividnom poravnanju većih čestica prašine koje ostaju iza kometa u njegovoj orbitalnoj ravnini s pravim repovima od plinova i sitnije prašine. Antirep moguće je promatrati samo dok Zemlja prolazi kroz orbitalnu ravninu kometa, a to, zaključujemo, nije dugo", objasnio je.