Francuska je država u zapadnoj Europi koju se često naziva Petom republikom. U povijesti je ova zemlja bila poznata po svojim revolucijama i osmišljavanju novih načina vođenja države. No, ako danas imamo Petu republiku, što se dogodilo s ostale četiri?
Prva Republika (1792. – 1804.)
Francuska je tijekom 18. stoljeća bila pravi primjer jedne apsolutističke monarhije. Zemlju su vodili uglavnom Lujevi iz dinastije Burbon, koji su imali svu moć u svojim rukama: od vođenja vojske, provođenja reformi, određivanja poreza do kreiranja zakona. Taj sustav počeo je propadati 1789. godine kada je započela Francuska revolucija. Kako su revolucionari preuzeli sve više moći tijekom prvih godina revolucije, 1792. godine donesen je ustav i proglašena je Prva republika.
Ta republika ne nalikuje onima kakve imamo danas: radilo se o nestabilnoj zemlji u kojoj je vladao strah, ubijanje i teror, a državne institucije imale su mali utjecaj. Osim toga, Francuska u to vrijeme ratuje više-manje s cijelom Europom, pa je razdoblje Prve republike obilježeno čistom anarhijom.
Stvari je sredio gospodin Bonaparte koji je 1804. ukinuo ustav i proglasio Francusko Carstvo. Tako je završila priča prve francuske republike.
Druga Republika (1848. – 1852.)
Napoleon je idućih 10 godina žario i palio Europom, a kada je napokon pobijeđen 1815. godine, ostale europske sile nametnule su Francuskoj novog burbonskog kralja i pretvorile ju u monarhiju. Ipak, radi se o 19. stoljeću i vremenu kada su obični Francuzi jedva čekali organizirati nove proteste. 1848. godine u tri su dana svrgnuli kralja i organizirali izbore u kojima je pobijedio Napoleon III. On je bio izabrani predsjednik nove francuske republike, međutim radilo se o čovjeku koji je cijeli život priželjkivao moć i htio se dokazati kao pravi Napoleonov nasljednik.
Upravo je zbog toga 1851. godine odlučio svrgnuti vladu i preuzeti vlast u svoje ruke. Proglasio je Drugo Francusko Carstvo i time pokopao Drugu Republiku.
Treća Republika (1870. – 1940.)
Napoleon je vladao sve dok se nije okušao u ratu s Prusima 1870. godine. Tamo je bio totalno poražen, a njegovi protivnici u Parizu brzo su se organizirali te ukinuli Carstvo. Treća Republika proglašena je 4. rujna 1870. i ova je čak bila stabilna. Ostatak 19. stoljeća bavila se financijskim reformama i planovima kako će povratiti Alsace i Lorraine. Vlade su se regularno izmjenjivale sve do 1940. godine, kada Francuska šaptom pada.
Zemlja je okupirana, atlantska obala je postala mjesto izgradnje utvrda, a južni dio nastavio je funkcionirati kao njemačka marionetska država. Treća Republika usko je povezana s Njemačkom – stvorena je zbog poraza od njemačke vojske i nestala je zbog poraza od njemačke vojske.
Četvrta Republika (1946. – 1958.)
Nije prošlo puno vremena prije nego što je Francuska oslobođena, a neka nova generacija političara osnovala je Četvrtu Republiku. Ona je nastala nakon narodnog referenduma 1945. u kojem se građanstvo generalno pitalo jesu li za četvrti pokušaj. Većina je rekla "da", no brzo je požalila.
U Četvrtoj Republici sustav je funkcionirao malo drukčije, a većina moći koncentrirala se u premijeru, a ne u predsjedniku. To je isto tako bilo doba raspada kolonijalnih carstava, a Francuska je učinila sve kako bi nagovorila prekomorske narode da ostanu. Većina je proglasila neovisnost, a jedino je Alžir postao dio Francuske.
Međutim, Četvrta Republika brzo se našla u paralizi. Parlament je bio podijeljen između radikalnih opcija, a vlade su bile nestabilne i brzo se mijenjale. To je najviše ljutilo vojsku koja je svakih nekoliko godina dobivala drukčije naredbe, a što je rezultiralo time da Alžirci proglase neovisnost.
Zato je vojska 1958. godine izvela državni udar. Uskoro su vratili popularnog Charlesa de Gaullea na mjesto predsjednika i dali mu gotovo diktatorske ovlasti na šest mjeseci. De Gaulle je napisao novi ustav, reformirao politički sustav i proglasio novu, Petu Republiku.