RADI što bolje integracije na tržište rada odnosno dobivanja praktičnih znanja u strukovnim školama, izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju definira se učenje temeljeno na radu i gdje se ono može odvijati - u školi, kod poslodavca ili u regionalnom centru kompetentnosti.
Predstavljajući izmjene, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na sjednici vlade u četvrtak naveo je podatke istraživanja koje je Ministarstvo provelo s CEDEFOP-om (europskom strukovnom agencijom) u razdoblju od 2016. do 2018. godine, koje pokazuje da je sve izraženiji jaz između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada.
Istraživanje je pokazalo i da je potrebna intenzivnija i kvalitetnija suradnja između strukovnih škola i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika.
Rezultati analize
Rezultati analize stavova poslodavaca pokazali su, naveo je, da postoji nedovoljna razina kompetencija mladih nakon završene strukovne škole te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenoga posla.
Zbog toga su planirane reformske inicijative u ovom sektoru obrazovanja, rekao je Fuchs, a odnose se na daljnju modernizaciju sustava i razvoj novih kurikulumskih dokumenata s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju i uspostavu čvrstog okvira potpore poslodavcima i školama u daljnjem razvoju obrazovnih institucija.
Planirano je poticanje daljnjeg razvoja osiguranja kvalitete kroz optimalizaciju i racionalizaciju strukovnog obrazovanja, kao i mjere koje se odnose na osiguravanje potpora uspostavom sustava stipendiranja za učenike koji će stjecati kvalifikacije relevantne za tržište rada, i to poticanjem internacionalizacije obrazovanja i osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika, dodao je.
S obzirom na to da odredbe postojećeg Zakona ne omogućavaju u potpunosti implementaciju svih navedenih reformskih mjera, potrebne su izmjene i dopune postojećeg propisa, objasnio je razloge predlaganja izmjena zakona.
Uz jačanje učenja temeljenog na radu kroz povezivanje škola i poslodavaca, kao ključne promjene naveo je odnose se na poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju, uspostavu mehanizama i kriterija za poticanje polaznika za odabir kvalifikacija relevantnih tržištu rada, unapređenje uvjeta za daljnji razvoj Regionalnih centara kompetentnosti te osiguranje kvalitete kurikuluma povezanih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
"Cilj izmjena je bolja usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada, kao i to da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati u njemu i sudjelovati u razvoju društva", rekao je.
Izmjenama se, među inim, uvodi stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a provodit će ga povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, ustanove za strukovno obrazovanje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, HGK-a i HOK-a, a propisuje se i mentor kod poslodavca te se utvrđuju njegove obveze i uvjeti koje mora ispunjavati da bi bio mentor.