BILL GATES uložio je ogroman novac u razvoj cjepiva protiv koronavirusa, ali i dalje je omiljena meta teoretičara zavjera. U razgovoru za njemački časopis Der Spiegel, 64-godišnji američki poduzetnik, osnivač Microsofta, drugi najbogatiji čovjek svijeta i filantrop govori o napretku u traženju cjepiva i o tome u čemu su Sjedinjene Američke Države pogriješile tijekom pandemije koronavirusa.
Der Spiegel: Koronavirus je odnio gotovo milijun života. Je li vas ova pandemija iznenadila?
Gates: Neki su njeni aspekti vrlo iznenađujući. Ideja da je svijet bio u opasnosti od transmisivne respiratorne epidemije je nešto o čemu su mnogi svjetski zdravstveni stručnjaci govorili desetljećima. Ali uglavnom su razgovarali međusobno. Nitko nije očekivao da bi to mogao biti koronavirus. Retrospektivno možemo reći da imamo MERS i SARS i da obitelj koronavirusa očito može prelaziti s jedne vrste na drugu. Međutim, dugo nam je trebalo za shvatimo simptome ove bolesti.
Der Spiegel: Kako je moguće da nas je ovaj patogen tako zatekao?
Gates: Na kraju epidemije zapadnoafričke ebole 2015. godine, rekao sam da nismo spremni za sljedeću pandemiju. Ono što je učinjeno između 2015. i ove pandemije krajem 2019. godine bilo je vrlo, vrlo skromno.
Der Spiegel: Zar Gatesova zaklada nije mogla učiniti više?
Gates: Vlade i nacije su odgovorne za pripremu svijeta na ratove, prirodne katastrofe, klimatske promjene ili epidemije. Ne mi. Da, zaklade mogu pridonijeti financiranju znanstvenika, ali nisu temelj za rješavanje svih zdravstvenih problema. Naš fokus je na bolestima koje nesrazmjerno pogađaju zemlje u razvoju, bolestima na koje bogati svijet ne obraća pažnju, poput HIV-a, tuberkuloze i malarije. Ispada da znamo više o cijepljenju zato što zapošljavamo najbolje ljude iz kompanija koje se bave cjepivima, ali naša zadaća nisu pandemije. Vlade se bave njima.
Der Spiegel: Koje pogreške u borbi protiv pandemije Vas najviše smetaju?
Gates: To što nismo shvatili da maske mogu biti tako velika stvar. Prvo smo rekli da se maske ne koriste zato što nam trebaju za zdravstvene djelatnike. Onda smo rekli da maske mogu pomoći bolesnima. Trebalo je neko vrijeme da shvatimo kako i kod ljudi koji nisu zaraženi nošenje maski smanjuje izglede za zarazu.
Der Spiegel: Vjerujete li da postoji napredak u razvoju terapije protiv covida-19?
Gates: Stvarni napori na testiranju raznih intervencija bili su iznimno slabi. I dalje ne razumijemo plazmu. Nevjerojatno je da nismo stigli dalje! Podaci o koristi prilično su slabi i kad je u pitanju lijek Remdesivir. Organizacija i primjena dijagnostike slabo je provedena, posebice u SAD-u, gdje bismo očekivali da će biti dobra.
Der Spiegel: Koliku odgovornost u neuspješnom odgovoru na koronakrizu snosi američki predsjednik Donald Trump?
Gates: Američka reakcija bila je vrlo, vrlo loša, već i kad je riječ o testiranju. Nismo trebali plaćati naknade tvrtkama kojima je trebalo više od 24 sata za rezultate testova. Moramo postići da testovi budu dostupni gradskim zajednicama s najvećim opterećenjem, nasuprot bogatijim pacijentima kojima je sustav testiranja dostupniji. Američki odgovor mnogo je lošiji nego što je trebao biti. I u tome postoji jasna odgovornost političkog vodstva.
Der Spiegel: Trump je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije. Mogu li inicijative poput Vaše zaklade popuniti tu prazninu?
Gates: Ne, nikad. Naša zaklada nikad ne popunjava praznine koje stvara američka vlada. To nije naša uloga. Posljednje što treba učiniti je pomagati vladama kad se ne ponašaju odgovorno.
Der Spiegel: Mislite li da je moguće da američka vlada preispita odluku o povlačenju iz Svjetske zdravstvene organizacije? Ovisi li to o ishodu predsjedničkih izbora u studenome?
Gates: Očito je da će SAD ostati u Svjetske zdravstvenoj organizaciji i nastaviti plaćati članarinu ako izbori 3. studenoga krenu u jednom smjeru. Ako krenu drugim putem, još uvijek se nadam da ćemo uspjeti uvjeriti vladu da je to mudra odluka, da je to dobro uložen novac čak i prema mjerila America First, potpuno sebičnim mjerilima.
Der Spiegel: Rezultati izbora mogu ovisiti o tome hoće li cjepivo protiv koronavirusa dobiti hitno odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) prije 3. studenoga. Postoji značajna zabrinutost oko djelotvornosti i sigurnosti ako odobrenje stigne prije nego što testiranje bude završeno. Je li to vrijedno rizika?
Gates: Nitko neće odobriti cjepivo koje nije prošlo fazu 3 kliničkih ispitivanja. Ideja da je to moguće, čak i ako dolazi od ravnatelja FDA-a, svakako je neodgovorna. Sada su i kompanije jasno stavile do znanja da neće ni tražiti hitno odobrenje bez potpunih podataka iz faze 3.
Der Spiegel: Kad mislite da će cjepivo biti dostupno?
Gates: Postoji mala, sićušna šansa da će Pfizer i Moderna imati dovoljno podataka do kraja listopada. Od šest projekata, AstraZenece, Johnson&Johnsona, Novavaxa i Sanofija, te dva RNK cjepiva, svakako očekujem da će početkom 2021. godine tri ili četiri dobiti odobrenje za hitnu uporabu. Kako budemo ulazili u 2021. godinu, vjerujem da ćemo 90 posto imati neka cjepiva. Sumnjam da će to imati ikakvog utjecaja na izbore. I ne treba imati utjecaja, jer političari ne proizvode cjepiva.
Der Spiegel: Projekt AstraZenece nedavno je zaustavljen zato što je jednom od sudionika ispitivanja dijagnosticiran transverzalni mijelitis, opasna upala leđne moždine koja je možda posljedica nepovoljne reakcije imunološkog sustava i može dovesti do paralize. Studija je u međuvremenu nastavljena u Velikoj Britaniji. Ali što ako je ovaj problem izazvalo cjepivo?
Gates: Istina je da cjepivo može pokrenuti neko autoimuno stanje koje bi se u nekom trenutku otkrilo. Pratimo poveznicu i regulatorna tijela se bave time cijelo vrijeme. Dakle, to nije baš iznenađujuće. Što god se događalo, to naglašava činjenicu da je veoma važno imati mnogo različitih pristupa.
Der Spiegel: Gatesova zaklada ima značajan utjecaj na razvoj i proizvodnju cjepiva. Projekti cjepiva koje podržavate nose Gatesov potpis. Nije li to rizična strategija u ovom pandemijskom okruženju?
Gates: Iako imamo veliko povjerenje u cjepiva na bazi RNK...
Der Spiegel: ...što znači da cjepiva uključuju ubrizgavanje određenih elemenata genetskog materijala koronavirusa kako bi se potaknulo stvaranje protutijela, iako nijedno takvo cjepivo dosad nije odobreno za uporabu na ljudima...
Gates: ...i radimo s vodećim RNK kompanijama da bismo vidjeli kako će njihova cjepiva djelovati na malariju, HIV i tuberkulozu, u ovoj pandemiji nismo stavili naglasak na njih. Ona će biti spremna ako budemo čekali još pet ili deset godina. Ali nama brzo treba 14 milijardi doza.
Der Spiegel: Financirate također Modernu, Curevac, BioNTech i Inovio, koji se bave cjepivima protiv koronavirusa na bazi RNK ili DNK?
Gates: Točno. Ali to vjerojatno neće biti cjepivo koje možemo u velikoj mjeri koristiti u zemljama u razvoju zbog troškova i kapaciteta. Nadam se da će pomoći, ali vjerojatno nisu sveobuhvatno rješenje. Ako pogledate u što ulaže u odnosu na pandemiju, onda je vjerojatnije da će milijarde doza proizvesti AstraZeneca, Johnson&Johnson, Novavax i Sanofi.
Der Spiegel: Ali Johnson&Johnson i AstraZeneca rade na adenovirusnim vektorskim cjepivima, dok se genetski materijal koronavirusa unosi u tijelo uz pomoć oslabljenih virusa prehlade. Nemamo ni približno toliko iskustva s takvim cjepivima kao s dokazanim cjepivima, poput onih protiv ospica ili tetanusa. Mogli bismo ih čak opisati kao eksperimentalna i relativno rizična?
Gates: Što smatrate eksperimentalnim? Tražimo svaki mogući način. Nema šanse da se bilo koje cjepivo koje je ikad napravljeno ne koristi protiv koronavirusa. Postoje izazovi kod svakog pristupa, Stvaranje novog cjepiva je teško. Nema konvencionalnog pristupa. Zato izbacite riječ konvencionalno. Ništa konvencionalno se ne događa ovdje. Sve što radimo je nekonvencionalno. Ideja da jedna kompanija stvori cjepivo, a druga ga proizvodi nikad prije nije primijenjena. Regulatorna tijela čupaju kosu. Mislim da ne postoji nijedna tehnika koja se zanemaruje.
Der Spiegel: Hoćete li se cijepiti protiv covida-19?
Gates: Sigurno neću privilegirati svoj pristup cjepivu ako ga ne bude dovoljno. Ako budem kvalificiran prema normalnim kriterijima, svakako ću se cijepiti. Pogledat ću podatke za hitno odobrenje i mislim da je to pametan potez. Ali neću se gurati preko reda ni u kojem smislu. Postoje mnogi ljudi koji su važniji od mene u smislu dostupnosti cjepiva, zdravstveni radnici, ljudi koji rade u domovina za skrb i zatvorima ili osobe koje žive u višegeneracijskim kućanstvima.
Der Spiegel: Možda ćete doći na red prije nego što se nadate. Trećina Amerikanaca odbija cijepljenje protiv covida-19?
Gates: Nadam se da bismo pokrivanjem 60 ili 70 posto populacije stvorili vrlo snažan imunitet krda. Nadam se da su nacionalne vlade sposobne uvjeriti dovoljan broj građana da prime cjepivo i bez korištenja prisilnih mjera, jer to dovodi do velikog otpora cijepljenju.
Der Spiegel: Vi ste osobno meta raznih teorija zavjera. Primjerice, priča se da namjeravate iskoristiti cjepivo protiv koronavirusa kako biste ljudima ugradili mikročipove. Kako se nosite s takvim narativima?
Gates: Ja ne mikročipiram ljude. Nisam ja stvorio koronavirus. Naša zaklada bavi se spašavanjem života. Cijepljenjem u zemljama u razvoju u prošlih 20 godina učinili smo neke najnevjerojatnijih stvari koje je čovječanstvo postiglo. Bilo je prepreka tijekom pandemije, ali nadam se da ćemo za nekoliko godina vratiti tamo gdje smo bili i nastaviti tim putem.
Der Spiegel: Pogledate li unatrag, preispitujete li fokus svoje zaklade u prošlih nekoliko godina? Jeste li se mogli bolje pripremiti?
Gates: Osim američke vlade, naša je zaklada najveći ulagač u cjepiva. Uložili smo desetke milijardi dolara u cjepiva. Pomogli smo s CureVacom. Pomogli smo s Modernom. Pomogli smo s Inovijom. Imamo odnose s BioNTechom. Nažalost, ta cjepiva nisu spremna. Da se pandemija dogodila za deset godina, naša sposobnost proizvodnje RNK cjepiva po vrlo niskim cijenama i u velikim razmjerima bila bi jasno rješenje.
Der Spiegel: Osim istraživanja cjepiva, Gatesova zaklada također pruža podršku medijskim tvrtkama u SAD-u i Europi, među ostalim i Spiegelu, s oko 2,3 milijuna eura tijekom tri godine. Iako se ovim projektima pokušava skrenuti pažnja na globalno zdravlje, oni također potiču pitanja o prikrivenim namjerama da se utječe na medije?
Gates: Ako je prikrivena namjera da se uglednim medijskim organizacija omogući da pošalju više reportera u Afriku i vide što se događa s djecom koja umiru i što trebamo učiniti s malarijom, HIV-om i zanemarenim tropskim bolestima, onda, da, očito postoji takva namjera. Trenutačni poslovni modeli nekih od uglednih medijskih organizacija otežavaju prilično skupe reporterske aktivnosti o tome što se događa u zemljama u razvoju, pa je prirodno da takva pitanja ne privlače pažnju ljudi. Odabrali smo organizacije s dobrom reputacijom i integritetom. Što će zapravo pisati u člancima, potpuno ovisi o njima. Pa ako mislite da Gatesova zaklada ne radi dobro oko malarije, pišite o tome. Možda griješimo. Možda malarija nije važna. Možete to napisati.
Der Spiegel: Što mislite da će se dogoditi ove jeseni i zime? Koliko će smrtnih slučajeva zbog covida-19, izravnih ili neizravnih, svijet još morati podnijeti prije nego što pandemija završi?
Gates: Odgovor je vjerojatno i nažalost, u milijunima. Covid-19 nastavlja se širiti, ne samo u bogatim državama poput SAD-a, nego i u siromašnima. Velika većina smrtnih slučajeva, međutim, neće se naći u službenim evidencijama, zato što u ovoj pandemiji postoje rašireni i strašni usputni učinci. Najgori među njima pogađaju siromašne zemlje.
Der Spiegel: Kako to?
Gates: Budući da je covid-19 usporio kretanje globalne ekonomije, 37 milijuna ljudi ponovno je palo u ekstremno siromaštvo. To je porast od sedam posto nakon 20 godina neprestanog pada. A kad su ljudi siromašniji, oni su i gladniji. Ekonomski efekti i poremećaji opskrbnih lanaca povezani s covidom-19 mogli bi 2020. godine udvostručiti broj ljudi koji gladuju, na 265 milijuna ljudi. Ako se dječja smrtnost ponovno počne povećavati, vjerojatno će to biti uglavnom zbog pothranjenosti. Naravno, bilo koja procjena utjecaja na život ili ekonomiju ipak je samo procjena. Hoće li se svijet kretati prema najgorem ili najboljem scenariju ovisi o tome što će naši lideri sljedeće poduzeti.