TURSKA metropola Istanbul trebala bi se početi pripremati za snažan potres te mobilizirati sve dostupne resurse kako bi životi bili spašeni i ekonomske posljedice smanjene, smatraju geolozi.
Znanstvenici s kojima je razgovarala Al Jazeera navode kako je jak potres veoma izgledan u najvećem gradu Turske, u vrijeme kada država oplakuje smrt desetaka tisuća osoba na jugoistoku.
Više od 37.000 osoba je poginulo, a oko 80.000 ih je ozlijeđeno u potresima magnitude 7.8 i 7.6 koji su se dogodili u prošli ponedjeljak s epicentrom kod Kahramanmarasa. Na udaru se našlo 10 turskih provincija. Tisuće su poginule i u susjednoj Siriji. Ove brojke nisu konačne ni za jednu državu jer su mnogi još pod ruševinama.
Tenzija na liniji će izazvati potres
Strašna nesreća dovela je do pitanja pripremljenosti Istanbula na potrese, grada koji je prijestolnica poslovanja i turizma i koji je dom za 16 milijuna ljudi. Znanstvenici smatraju kako metropoli prijeti skori jak potres – možda i višestruki.
Sukru Erson, profesor geologije na Tehničkom sveučilištu Yildiz, kaže kako podaci potresa iz prošlosti ukazuju na to da je blizu novi na liniji rasjeda ispod Mramornog mora.
"Znamo koliko se Sjevernoanatolijska linija rasjeda kreće svake godine, kretanje linije će dovesti do tenzija na liniji, što će izazvati potres", izjavio je za Al Jazeeru i dodao kako je nemoguće znati kada će se točno potres dogoditi.
Huseyin Alan, predsjednik Komore geoloških inženjera, slaže se s ovim mišljenjem: "Potres magnitude 7 ili jači bi uskoro trebao pogoditi Istanbul, sudeći po podacima koje imamo."
"Linija rasjeda ispod Mramornog mora ima kapacitet stvaranja dva potresa od 7 u jednoj godini. To smo vidjeli u potresima u Kocaeliju i Duzceu 1999. godine, kao i u drugima koji su pogodili regiju u prošlosti", dodao je.
Najvažniji projekt za grad i državu
Potres od 7.6 pogodio je zapadni dio turske regije na Mramornom moru u kolovozu 1999. godine i usmrtio oko 7500 ljudi. Drugi potres je pogodio obližnji Duzce u studenom iste godine i usmrtio 845 osoba.
Turska se nalazi u regiji s nekoliko tektonskih ploča, a potresi se događaju duž linija dodirivanja ploča. Sjevernoanatolijska linija rasjeda dijeli euroazijsku i anadolsku ploču te prolazi kroz Mramorno more, južno od Istanbula.
Na Istanbul otpada 30.4 posto turskog bruto domaćeg proizvoda iz 2021. godine, pokazuju službeni podaci, što ga čini središtem ekonomske aktivnosti države. Metropola je dom i najbitnijih državnih pogona, a šteta na njima bi jako pogodila industrijski sektor Turske u slučaju jakog potresa.
Ersoy smatra kako jača seizmička aktivnost, koja može pogoditi Istanbul i ostatak države, treba biti na vrhu prioriteta Erdoganove vlasti. "Priprema za potrese treba biti najvažniji projekt i za Istanbul i za Tursku. Trebamo odmah početi, brzo početi i mobilizirati sve resurse kako bismo bili spremni za potres u Istanbulu", ističe.
Ojačati ključnu infrastrukturu
S druge strane, Alan govori kako Istanbul treba napraviti detaljni plan djelovanja u slučaju potresa, a ključna infrastruktura treba biti ojačana u sklopu priprema državnih ureda, bolnica, vojnih baza i vatrogasaca kako bi bili svi spremni u slučaju izvanrednog stanja.
"Prilikom potresa na jugoistoku Turske mnoge državne zgrade su srušene, uključujući bolnice i jedinice za izvanredno stanje", rekao je Alan, dodavši kako zbog toga ta uporišta nisu mogla ispravno reagirati. "Vidjeli smo što se zbiva kada je zračna, cestovna i željeznička infrastruktura oštećena potresima. Onda pomoć ne može doći dovoljno brzo."
Vlasti također moraju ubrzati urbanu transformaciju Istanbula, "počevši od najranjivijih područja grada na topografske efekte", smatra Alan.
"Većina Istanbula je na stjenovitom tlu, što znači da je tlo relativno bolje kvalitete od većine gradova pogođenih u posljednjim potresima. No zgrade Istanbula koje su na koritima potoka, na obalama ili na nasipima trebaju biti prioritet urbane transformacije, kao i one u područjima ugroženima klizištima", ističe.
Korupcija u izgradnji
Regulacija izgradnje u državi je obnovljena nakon potresa 1999. godine i turska seizmička građevinska regulativa je unaprijeđena. Dodatno, vlasti Turske su pokrenule projekt transformacije grada kako bi se stare zgrade zamijenile novima.
No tijekom prošlotjednih potresa neke su se novoizgrađene zgrade srušile, što je dovelo do kritika da regulativa nije provedena kako treba. Ersoy smatra kako je korupcija jako prisutna u građevinskom sektoru Turske i da "zato ima zloupotreba u nekim inspekcijama zgrada".
Istanbul je rapidno rastao posljednjih desetljeća zbog migracija iz drugih turskih regija, većinom zbog socioekonomskih faktora. Zbog nedostatka zemlje kompanije su počele graditi sve više zgrade kako bi se ispunila potražnja, piše Al Jazeera.
Mnoge zgrade u Istanbulu u opasnosti u slučaju jačeg potresa
"Ove višekatnice mogu biti pogođene u potresu koji se očekuje u području ispod Mramornog mora. No one mogu biti na udaru potresa mnogo udaljenijih, u drugim regijama, zbog svoje visine", izjavio je Ersoy.
Prema podacima koje je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu objavio, gotovo 90.000 zgrada je "u visokoj opasnosti" od potresa, od 1.2 milijuna građevina u gradu. Još 170.000 zgrada je u "srednjoj opasnosti", navode gradske vlasti.
Ersoy je još jednom naglasio kako potresi mogu jako oštetiti ekonomski razvoj države i vlasti moraju biti spremne minimizirati najveće posljedice.
"Kada potresi naprave štetu državama, njihove investicijske inicijative padaju na razinu smeća i ne mogu napredovati – to je slično kao kada kotači automobila zapnu u blatu. Stoga trebamo biti proaktivni i biti spremni prije potresa", poručuje Ersoy.