SVIJET uvodi sankcije Rusiji, a osim u cijenama energenata Hrvatska će ih osjetiti i preko Fortenove, bivšeg Agrokora, koji je u većinskom vlasništvu ruskih banki Sberbanka i VTV-a. Taj koncern zapošljava preko 50.000 radnika.
Bojan Glavašević, saborski zastupnik i član Odbora za vanjsku politiku, potvrdio nam je kako je taj odbor poslao zahtjev za očitovanjem Ministarstva vanjskih poslova o mogućim efektima krize u Ukrajini na gospodarstvo Hrvatske.
"Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora poziva Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske da Odbor što je prije moguće informira o procjeni učinka sankcija međunarodne zajednice Ruskoj Federaciji na gospodarstvo Republike Hrvatske, kao i da izvijesti Odbor o procjeni posljedica sukoba u Ukrajini na poljoprivredu i prehrambeni sektor Republike Hrvatske, s naglaskom na uvoz žitarica iz Ukrajine", navodi se među ostalim u zahtjevu.
U obrazloženju zahtjeva eksplicitno se spominje Fortenova i činjenica da je u vlasništvu VTB banke i Sberbanke.
Najavljene sankcije Europske Unije i njezinih transatlantskih saveznika prema Ruskoj Federaciji ciljat će, između ostaloga, i banke u ruskom vlasništvu, što Hrvatsku ostavlja osobito izloženom, budući da je jedna od centralnih kompanija u našoj ekonomiji, Fortenova grupa, u vlasništvu velikih ruskih banaka - VTB banke i Sberbanke. Također, bilo kakav poremećaj u uvozu žitarica i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine može imati velik utjecaj na našu poljoprivredu i prehrambeni sektor", stoji u dokumentu Odbora za vanjsku politiku sabora.
U razgovoru za Index Glavašević pojašnjava kako je došlo do zahtjeva i o čemu se sve razgovaralo na saborskom odboru.
Dva zaključka saborskog odbora
"Odbor za vanjsku politiku sabora od samog početka krize u Ukrajini vrlo aktivno prati situaciju. Sjednice imamo svaki tjedan i na njima sudjeluju i veleposlanica Hrvatske u Ukrajini, Anica Djamić, i predstavnici MVEP-a. Na jučerašnjoj sjednici Odbora usvojili smo dva zaključka", započinje Glavašević.
Rekao je o koja se dva zaključka radi.
"Prvim zaključkom dajemo podršku Ukrajini i osuđujemo ponašanje Ruske Federacije te pozivamo na povratak u mirovni proces. Drugi zaključak, koji sam predložio osobno, a sve kolegice i kolege su podržali, uputili smo MVEP-u. Tim zaključkom tražimo od Ministarstva da napravi procjenu učinaka sankcija na hrvatsko gospodarstvo - prije svega u kontekstu Fortenova grupe, ali i šire. Također smo tražili da nam daju procjenu posljedica sukoba u Ukrajini na našu poljoprivredu i prehrambeni sektor, i da nam kažu kakve se mitigacijske mjere razmatraju", rekao je.
Kakva je situacija sad i što bi moglo uslijediti
Objašnjava i koja je trenutačna situacija sa sankcijama prema vlasnicima Fortenove - VTB-u i Sberbanku te što se može očekivati u danima pred nama.
"TB i Sberbank u ovom trenutku još uvijek nisu na meti sankcija međunarodne zajednice, no američki predsjednik Joe Biden je ranije danas izrijekom te dvije banke naveo kao prve sljedeće mete američkih sankcija ako dođe do daljnje eskalacije sukoba. Slično je bilo ranije danas u britanskom parlamentu, gdje su i zastupnici opozicije i vladajućih konzervativaca od premijera Johnsona tražili širi opseg sankcija. Europska Unija je danas - i to svjetlosnom brzinom (u okvirima uobičajenog vremena potrebnog za dogovore europskih političara) i uz gotovo neviđen konsenzus - osim triju banaka, uvela sankcije na imovinu i slobodu kretanja više stotina pojedinaca iz Rusije", govori Glavašević.
Pucanj upozorenja
Kaže kako je dojam da je prvi krug sankcija tek upozorenje Rusiji.
"Opći dojam pristupa velikih igrača međunarodne zajednice je da je prvi krug sankcija svojevrsni diplomatski 'pucanj upozorenja', koji će, nadaju se, ruskog predsjednika Putina urazumiti i odvratiti od daljnje eskalacije sukoba u Ukrajini."
"Izvjesno je proširenje sankcija koje bi za Hrvatsku imalo značajne posljedice"
"Iako još uvijek čekamo službene podatke, vrlo je izvjesno da bi proširenje sankcija - koje u ovome trenutku smatram vrlo izvjesnim, s obzirom na informacije s terena o pripremama ruskih snaga za invaziju - za Hrvatsku imalo dosta značajne posljedice. Baš zato smo inzistirali da Ministarstvo i vlada čim prije počnu stvarati procjene i kreirati mitigacijske mjere. One bi prije svega trebale biti usmjerene na dobavljače, koji su najranjiviji", kaže.
Pa nastavlja.
"Možda je teško predvidjeti razvoj situacije, ali ako vlada postupi po zaključku Odbora za vanjsku politiku - a trebala bi - Hrvatska će vrlo brzo imati i procjenu različitih scenarija za našu ekonomiju i prijedloge mitigacijskih mjera. I to je svakako dobro. To, nažalost, ne znači da imamo manje razloga za brigu budući da je ovo treći veliki udarac na naše gospodarstvo, nakon pandemije i potresa. A ako sukob dodatno eskalira i potraje, dodatno je pitanje hoće li to imati posljedica na sektor turizma", kaže Glavašević.